Nakon što je ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez izjavio da je moguće izbaciti SNSD iz vlasti, iščitava se Ustav, zakoni i pravilnici.

Da li je moguće da dva od tri člana Predsjedništva BiH preglasavanjem donesu odluku o raspuštanju Doma naroda BiH?

Teoretski, da, kažu pravni stručnjaci za N1.

No, kakve posljedice bi ta odluka imala i da li bi izazvala blokade?

Helezova intencija je da je moguće istisnuti SNSD iz vlasti na državnom nivou, te ponovo vratiti biranje delegata u Dom naroda BIH na početak. Vlast bi se smatra mogla praviti sa opozicijom u RS kroz Predstavnički dom, te ukoliko bi oni (SDS-PDP-Vukanović) imali 2/5 kontrolnih delegata u Domu naroda.

SNSD je vještom političkom matematikom uspio ranije doći do aktuelna četiri mandata zbog kojih su neupitni partner u vlasti.

Za Helezovu ideju u potencijalu-trebalo bi da glasaju Željko Komšić i Denis Bećirović, koji se kao ni Željka Cvijanović ne oglašavaju decidno o svemu.

Šta kaže Ustav BIH?

U Ustavu BiH jasno stoji da će “Predsjedništvo nastojati da usvoji sve odluke Predsjedništva – tj. one koje se tiču pitanja koja proizilaze iz člana V (3), tačke (a) do (e) – putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz tačke (d) ovog stava, usvojiti dva člana ukoliko svi pokušaji da se dostigne konsenzus ne uspiju.

Član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije; bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član”.

U članu IV Ustava BiH, tačka 3, stoji i: „Dom naroda se može raspustiti odlukom Predsjedništva ili samog Doma, pod uslovom da je odluka Doma o raspuštanju donijeta većinom koja uključuje većinu delegata iz reda najmanje dva naroda, bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog…“

Dilema je da li se preglasavanje u Predsjedništvu BIH koje za sobom povlači i zaštitu vitalnog nacionalnog interesa odnosi samo na spoljnu politiku.

Ipak, niži akt od Ustava-Poslovnik Predsjedništva BiH u članu 39. ostavio je mogućnost u svojim odredbama da dva člana Predsjedništva mogu preglasati trećeg, te donijeti odluku o raspuštanju Doma naroda BIH.

Stav 4. Poslovnika o radu glasi:

“Predsjedništvo nastoji konsenzusom donijeti odluku o raspuštanju Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ako se ne postigne konsenzus, dva člana Predsjedništva ipak mogu raspustiti Dom”.

Bivši sudija Milan Blagojević, kaže da je i kao bivši savjetnik Željke Cvijanović postavljao pitanje koji član Predsjedništva iz RS je digao ruku za po njemu štetne odredbe Poslovnika, te veto u Predsjedništvu ograničio na vanjsku politiku.

Ustav BiH u članu 5.2d) propisuje da “član Predsjedništva koji se ne slaže sa odlukom”, dakle bilo kojom odlukom, iz bilo koje oblasti, ima pravo da izjavi veto protiv odluke.

Druga je stvar što srpski članovi Predsjedništva nisu znali ovo, nemaju potrebno znanje, ili su pogrešno savjetovani o tome, pa nisu izjavljivali veto i protiv odluka Predsjedništva BiH u ostalim oblastima, a ne samo u oblasti spoljnih poslova.

Sve to znači da srpski član Predsjedništva BiH prema članu 5.2d) Ustava BiH ima pravo i na veto protiv odluke ostala dva člana Predsjedništva o raspuštanju Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, a to što se on ne bi koristio tim ustavnim pravom nije problem Ustava BiH nego neznanja tog člana Predsjedništva ili neznanja onih koji o tome svojim neznanjem dovode u zabludu i člana Predsjedništva i javnost.
I u ovom slučaju neznanje bi da dominira i nad Predsjedništvom BiH kao institucijom, ali i nad državom u cjelini.

Posebno je pitanje našeg neznanja, to što je neki od ranijih članova Predsjedništva BiH, čije ime se ne navodi u javnosti i do kojeg nisam mogao doći čak ni kao savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH dok sam to bio, glasao za nakaradnu i po Republiku Srpsku štetnu odredbu Poslovnika Predsjedništva BiH da dva člana Predsjedništva mogu preglasati trećeg i tako, a ne konsenzusom, donijeti odluku o raspuštanju Doma naroda, naveo je pravne mogućnosti i procedure Blagojević.

U istom Poslovniku o radu Predsjedništva navedene su odredbe recimo da se prijedlog budžeta BiH u Predsjedništvu može usvojiti preglasavanjem, kao i da preglasavanjem Predsjedništvo BiH može predlagati kandidata za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

Teoretska mogućnost raspuštanja Doma naroda BiH preglasavanjem je moguća, slaže se i niz drugih pravnika koje smo kontaktirali. Ipak, ovakav scenario do sada nije zabilježen u praksi.

Iz Banjaluke kažu da bi raspuštanje drugog doma Parlamentarne skupštine BIH na navedeni način, značilo uvod u novu krizu, te moguće blokade.

Upućeni dodaju, da je na kraju svega pitanje kakav bi bio epilog novog glasanja za delegate.