Vozom se iz Bosne i Hercegovine danas ne može nigdje. Zemlja je povezana prugama sa regionom, ali isključivo za teretni saobraćaj. Za putnike na prugama nema mjesta. Ne samo da mjesta nema u vagonima koji bi vodili do gradova regiona ili eventualno Evrope, nego se vozom putovati ne može ni po Bosni i Hercegovini.
Dva najveća grada Sarajevo i Banjaluka već tri godine nisu povezana putničkom željezničkom linijom.
Popularni “Talgo voz” imao kratak životni vijek pa je nakon tri godine rada ugašen, a kao obrazloženje je iskorišćena pandemija virusa korona. Stvarni razlog je zapravo migrantska kriza, i činjenica da su migranti bili najbrojniji putnici na liniji koja je od Sarajeva, preko Banjaluke vodila sve do Bihaća u kojem je problem sa ilegalnim migrantima eskalirao u vrijeme u kojem je linija bila operativna.
Dva najveća grada bez veze
Vrijeme je prošlo, prošla je i pandemija i migrantska kriza u Unsko-sanskom kantonu, ali voz se nije vratio na šine – bar ne do Banjaluke i Bihaća.
“Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine spremne su za ponovnu uspostavu međuentiteskog saobraćaja na relaciji Sarajevo – Banja Luka – Sarajevo i preduzele su određene aktivnosti u vezi toga”, naveli su u odgovoru za N1 iz ŽFBiH ističući kako čekaju saglasnosti Željeznica Republike Srpske, ali i napominjući da ne postoje tehnički ili organizacioni razlozi zbog kojih ponovna uspostava linije ne bi bila moguća.
S obzirom na ovakav odgovor, nameće se logično pitanje – zašto onda putnici vozom iz Banjaluke ne mogu do Sarajeva i obratno? U Željeznicama Republike Srpske kažu, podržavaju i posvećeni su regionalnom i međunarodnom povezivanju u željezničkom prevozu putnika, a linija će biti “čim budu ispunjeni svi tehničko – tehnološki i ekonomski preduslovi za njegovu konačnu realizaciju”.
I ne samo da se vozom, kao najudobnijim vidom prevoza, ekonomski pa i ekološki najisplativnijim i najprihvatljivijim ne može putovati do jednog od dva najveća grada, nego se vozom ne može niti iz dva najveća grada u neke veće gradove regiona ili Evrope.
Krajem prošle sedmice sa podsmijehom smo čitali o paradajzu koji je nikao između šina na Željezničkoj stanici u Banjaluci. Moguće da baš taj rod ponajbliže opisuje stanje u ovom sektoru ne samo u Banjaluci, nego u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Nekad se vozom moglo u Evropu
Uz napomenu da smo u 2023. godini, duboko zagazili u 21. vijek, vratićemo se u daleku 1882. godinu. Za istoriju željezničkog saobraćaja u zemlji značajan datum je 10. april te 1882. godine. Prije tačno 141 godine, tog 10. aprila 1882. iz Banjaluke je uz mnogo buke i huknjave krenula kompozicija vagona koja je putnike odvela ne u neki grad unutar Bosne i Hercegovine nego ravno u Evropu. U tadašnje političko i ekonomsko središte starog kontinenta u Beč. A iz Beča se, tom direktnom vezom koja je krenula iz Banjaluke moglo i do Budimpešte. Evropa je u tom smislu te 1882. bila na dlanu.
Danas je stvar potpuno drugačija.
“Trenutna raspoloživost željezničkim vučnim i vučenim kapacitetima željezničkih operatera, stanje željezničke infrastrukture, kao i pokazatelji analiza ekonomske opravdanosti i isplativosti, još uvek nisu dostigli neophodan nivo za uspostavljanje međuentitetskih i međunarodnih linija”, kažu u ŽRS, uz obećanje da će razgovori biti nastavljeni i u narednom periodu.
Dok se to ne desi, željeznicom se ne može, ne do Beča i Budimpešte nego ni do Zagreba i Beograda.
“Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine odavno zagovaraju ponovno uvođenje međunarodne putničke linije Sarajevo-Zagreb-Sarajevo. Nažalost, kolege iz Željeznica RS i Hrvatskih željeznica nisu iskazale spremnost za realizacijom ove inicijative, pravdajući to ekonomskom neisplativošću. Ista je situacija kada je u pitanju obnavljanje međunarodne putničke linije Sarajevo-Beograd-Sarajevo”, odgovorili su iz ŽFBiH, napominjući da im je od velike važnosti uspostava linije do Banjaluke, ali i do reginalnih centara za koje, tvrde, njihovi partneri nisu iskazali spremnost.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!