Puni silosi, prazni džepovi: Ratari ogorčeni zbog otkupne cijene pšenice

Ovogodišnja žetva pšenice donijela je pune silose, ali ne i zadovoljstvo proizvođača. Iako je rod među najboljima u posljednjih nekoliko godina, otkupna cijena pala je sa 35 na 32 feninga po kilogramu. Ogorčeni ratari tvrde da s tom cijenom nema zarade, a često ni mogućnosti da pokriju troškove.

„Mislim da je ovo jedan apsurd i da je danas bavljenje poljoprivredom ponižavajuća okolnost. Nećemo više nikome prešutjeti. Ne vjerujemo više ni političarima ni bilo kome, već samo djelima. Oni sve spekulišu na račun naroda i poljoprivrede. Ovaj sistem je zakazao kada je riječ o poljoprivredi“, kaže Savo Bakajlić iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

Uvoz i izostanak zaštite domaće proizvodnje

Kao glavni razlozi za nisku cijenu spominju se prekomjeran uvoz i izostanak zaštite domaće proizvodnje. Proizvođači upozoravaju da bez jasnih mjera poljoprivreda postaje sve manje isplativa.

„Stanje je teško, a s druge strane, oni koji se bave prodajom poljoprivrednih proizvoda, odnosno hrane, imaju podršku vlasti, a ne proizvođači. Onda koriste svaku priliku da ucjenjuju ljude koji se bave proizvodnjom, od niskih otkupnih cijena do visokih cijena skladištenja proizvoda. Kada je riječ o malinarima, hladnjačari se ponekad ponašaju kao robovlasnici. Ljudi su prinuđeni smjestiti malinu jer je to osjetljiva roba“, kaže poljoprivrednik Muris Mujanović.

Klimatski ekstremi dodatno otežavaju proizvodnju

Problemi, međutim, ne završavaju na otkupnoj cijeni. Sve češće nagle padavine i ekstremne vrućine dodatno otežavaju proizvodnju, zbog čega će se domaća poljoprivreda morati prilagoditi novim klimatskim uslovima.

„Moraju mijenjati mnogo toga u odnosu na ono na šta smo navikli u Bosni i Hercegovini. Ne samo da se poljoprivrednici moraju prilagođavati mijenjanjem sorti koje su uobičajene za naše prostore, nego cjelokupno društvo mora uraditi mnogo toga kako bismo počeli navodnjavati što veće površine. Nije dovoljno samo gledati u nebo i čekati kišu koja će pomoći da unaprijedimo vodni bilans u tlu“, ističe meteorolog Bakir Krajinović.

Proizvođači traže snažniju podršku institucija

Vrijeme se mijenja, ali ne i odnos nadležnih prema poljoprivredi, tvrde proizvođači. Upravo zato traže snažniju institucionalnu podršku.

„Poljoprivredna proizvodnja mora imati podršku donosilaca odluka jer jedan poljoprivrednik ne može razvijati državu. Moramo imati simbiozu s meteorološkim stanicama, sortama i vremenom isplate poticaja jer primarna poljoprivredna proizvodnja u Bosni i Hercegovini nema profita“, kaže Sejad Herceg iz Udruženja organskih proizvođača FBiH.

Budućnost poljoprivrede ostaje neizvjesna

Budućnost poljoprivrede je neizvjesna, poručuju poljoprivrednici. Napominju da su neophodne modernizacija proizvodnje i veća institucionalna podrška kako bi domaća poljoprivreda mogla opstati.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad