Borba za moć između EU i SAD-a u rodnom kraju Prvog svjetskog rata otvara vrata Rusiji i Kini da iskoriste situaciju

Dva dana prije nego što su se Bosna i Hercegovina i Sjedinjene Američke Države trebale suočiti u šesnaestini finala Svjetskog prvenstva, predstavnici obje zemlje i Evropske unije (EU) sastali su se u Sarajevu kako bi pokušali okončati još jedan spor – politički, a ne sportski, s potencijalnim implikacijama koje se protežu izvan granica Zapadnog Balkana, piše CNN Portugal.

Sastanak se održao u utorak, nekoliko sedmica nakon što je Christian Schmidt podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, poziciju uspostavljenu Daytonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, koju je bivši njemački ministar obavljao od 2021. godine. Kada je najavio svoj iznenadni odlazak, Schmidt je naveo "ogroman i neočekivan" pritisak administracije Donalda Trumpa – verziju koju stručnjaci koje je intervjuisao CNN Portugal umanjuju.

"U ovoj fazi ne postoje vjerodostojni javni dokazi da je ostavka Christiana Schmidta bila direktan rezultat pritiska Sjedinjenih Američkih Država, tako da takve optužbe treba tretirati s oprezom", naglašava Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES).

"Međutim, ono što je sigurno jeste da se međunarodni pristup Bosni i Hercegovini razvija kao odgovor na šire geopolitičke promjene i promjenjive strateške prioritete među ključnim međunarodnim akterima", dodaje.

Ranije ove sedmice, bivši zvaničnik Bidenove administracije za Evropu i Evroaziju dolio je ulje na balkansku vatru izjavivši da je Trumpova administracija "fokusirana na poslovanje na štetu mira" u regionu, navodeći "ponašanje" sadašnje američke administracije koje "potkopava 30-godišnji mir" i koje je priznato u maju, istog mjeseca kada je Schmidt podnio ostavku.

"Prošlog mjeseca, SAD su najavile novu politiku za Zapadni Balkan: od sada će njihove odluke biti vođene potrebom da se traže 'direktni povrati' za američke kompanije, zamjenjujući cilj 'izgradnje institucija bez definisanog vremenskog okvira', što je bila suština međunarodne politike od Daytonskog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu 1995. godine - ali ova najava je samo odražavala ono što se već dešava u regionu tokom Trumpovog drugog mandata", napisao je Jim O'Brien u članku za Evropsko vijeće za vanjske odnose.

"Svaka percepcija da je dugoročna stabilnost Bosne i Hercegovine podređena kratkoročnim geopolitičkim kalkulacijama ili ekonomskim interesima predstavljala bi ozbiljnu stratešku grešku", uzvraća Bećirović u vezi s O'Brienovim člankom te još dodaje:

"Održivi mir ne može se postići transakcijskom politikom, već samo dosljednom posvećenošću vladavini prava, demokratskim institucijama, ustavnom poretku i punoj implementaciji Daytonskog mirovnog sporazuma."

Jučerašnji sastanak u Sarajevu na kojem se birao novi visoki predstavnik završio je bez kompromisa, što znači da SAD i EU ostaju u zastoju koji prijeti da dodatno potkopa koheziju Zapadnog Balkana, u vrijeme kada se Bosna suočava sa secesionističkim snagama koje, Bećirovićevim riječima, "nastavljaju težiti ciljevima koji podsjećaju na ratne ambicije", iako "političkim sredstvima, a ne vojnim akcijama".

Jedino oko čega su se stranke složile u utorak bilo je da Schmidt treba odmah okončati svoj mandat – kako je zahtijevala Trumpova administracija – kako bi njegov zamjenik – američki diplomata Louis J. Crishock – mogao preuzeti dužnost barem za naredne dvije sedmice.

U saopštenju objavljenom sinoć, odbor direktora Vijeća za implementaciju mira (PIC) saopštio je da je "posvećen postizanju dogovora o izboru novog visokog predstavnika što je prije moguće, s ciljem da se imenovanje završi najkasnije do 14. jula". Ali još uvijek nema garancija da će ovaj konsenzus biti moguć u bliskoj budućnosti, a ovaj konsenzus uključuje više od same budućnosti Bosne i Hercegovine, tvrdi Adnan Ćerimagić, viši analitičar za Zapadni Balkan u Evropskoj inicijativi za stabilnost (ESI).

Ćerimagić govori o odličnom primjeru "transatlantske krize povjerenja" koja je zahvatila posljednju godinu i po dana.

"Washington kaže da i dalje podržava bosanski suverenitet, nominaciju Daytona i visokog predstavnika s fleksibilnijim pristupom", a "Evropa nema mnogo toga da ospori u ovome", tvrdi stručnjak – za razliku od "namjere" SAD-a, što je upravo ono što Evropljani dovode u pitanje.

"Kada širi stav SAD-a prema Evropi i znači da je primarni interes Washingtona na Balkanu ekonomski ukazuju na drugi smjer, Evropljani imaju pravo da se zapitaju kakva bi bila stvarna korisnost pozicije [visokog predstavnika]", dodaje Ćerimagić.

Kada O'Brien sugeriše da je Trumpova administracija posvećena 'poslu iznad mira', ističe analitičar ESI-ja, on izražava "sumnju koja još nije dokazana, ali [koja] je u junu bila dovoljna da imenovanje Schmidtovog nasljednika učini neizvodljivim". A to dobro sluti za probleme ne samo na Balkanu. Kao što Bećirović ističe, "historija je više puta pokazala da je nestabilnost u Bosni i Hercegovini rijetko ograničena na isključivo unutrašnje pitanje", s krizama u zemlji, "od početka Prvog svjetskog rata do sukoba 1990-ih, koje su više puta proizvodile šire regionalne i međunarodne posljedice."

"Iz ovih razloga strateška integracija Bosne i Hercegovine u NATO i Evropsku uniju ne bi se trebala posmatrati samo kao pitanje budućeg razvoja zemlje, već i kao dugoročno ulaganje u sigurnost, stabilnost i otpornost jugoistočne Evrope i šireg euroatlantskog područja", dodaje direktor IFIMES-a.

Trenje je proizašlo iz procesa, a ne iz imena

Trenutno postoje dva suprotstavljena tabora: s jedne strane, SAD i Italija žele da italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, sa malo praktičnog iskustva na Balkanu, naslijedi Schmidta; s druge strane, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i druge evropske zemlje podržavaju francuskog kandidata Renéa Troccaza, trenutnog izaslanika u Parizu za regiju. Međutim, prema riječima dva stručnjaka koje je intervjuisao CNN, glavni problem ide dalje od imena.

"Greška je fokusiranje na osobu", tvrdi Adnan Ćerimagić.

"Treće je nastalo iz procesa – Washington vrši pritisak na kandidata na oštar i ubrzan način – i iz nepovjerenja koje je stvoreno u vezi s pozicijom. Svaki visoki predstavnik će ostati na funkciji samo ako sve strane, u Washingtonu i u Evropi, osjećaju da su njihovi interesi saslušani; ime nametnuto da zadovolji samo jednu stranu neće imati taj efekat."

"U konačnici kredibilitet i efikasnost ureda visokog predstavnika ne zavise samo od pojedinca koji obavlja tu funkciju, već i od dosljednosti, jedinstva i političke odlučnosti međunarodne zajednice u podršci njihovom mandatu. Ako italijanski diplomata postane novi visoki predstavnik, treba ga ocjenjivati na osnovu njegovih postupaka i odluka, a ne na osnovu političkih pretpostavki ili očekivanja", dodaje Zijad Bećirović.

Iznad svega, analitičari vjeruju da će uspjeh onoga ko zamijeni Schmidta u velikoj mjeri zavisiti od dosljedne i jedinstvene podrške međunarodne zajednice, posebno SAD-a, EU i drugih članica Vijeća za implementaciju mira. A s obzirom na to da su opći izbori zakazani za oktobar, od najveće je hitnosti po svaku cijenu izbjeći "još jedan period neizvjesnosti, političke dvosmislenosti ili institucionalne paralize" u Bosni i Hercegovini, naglašava Bećirović.

"Predstojeći izbori predstavljat će ključni test demokratske otpornosti zemlje. Sami izbori ne mogu riješiti strukturne izazove Bosne i Hercegovine, ali mogu odrediti hoće li se zemlja kretati ka demokratskoj konsolidaciji, institucionalnim reformama i evropskim integracijama – ili ka još većoj političkoj fragmentaciji i nestabilnosti", smatra on.

Trenutni spor između SAD-a i EU u vezi s budućim visokim predstavnikom naglašava koliko je trenutna stvarnost Bosne i dalje definirana ratom koji je razorio Balkan između 1992. i 1995. godine, u kojem je ubijeno približno 100.000 ljudi, uglavnom bosanskih muslimana masakriranih od strane srpskih vojnih snaga i, u manjoj mjeri, od strane hrvatskih snaga.

Potpisivanje Daytonskog sporazuma, uz posredovanje SAD-a krajem 1995. godine, okončalo je krvoproliće, ali je učvrstilo dominantnu ulogu etničke politike i podjelu Bosne i Hercegovine na dvije polovine: Bosansko-hrvatsku Federaciju i Republiku Srpsku, entitet kojim upravljaju Srbi. Upravo su ti isti sporazumi stvorili figuru Visokog predstavnika, entiteta sa širokim ovlaštenjima da nadgleda praktičnu primjenu dokumenta i doprinese većoj etničkoj integraciji u Bosni i Hercegovini – misija koja je uglavnom propala, s obzirom na to da je zemlja danas podijeljena kao što je bila prije i tokom rata, a Republika Srpska je pod vlašću bosansko-srpskog separatiste Milorada Dodika.

Kao Visoki predstavnik, Christian Schmidt je koristio svoja široka ovlaštenja, uključujući mogućnost nametanja zakona ili smjene izabranih zvaničnika, što ga je dovelo u sukob s Dodikom, saveznikom Moskve. Sada SAD podržavaju zadržavanje te pozicije, ali žele da Visoki predstavnik prenese ta ovlaštenja na bosanske institucije.

Rizik od "geopolitičkog vakuuma"

Upravo u ovom trenutku i Bećirović i Ćerimagić tvrde da EU može i treba igrati istaknutiju ulogu, čak i ako Washington uspije da se izbori za imenovanje Schmidtovog nasljednika – naime, osiguravajući da proces pristupanja Bosne i Hercegovine bloku ostane na vidiku.

"Prava poluga EU ne leži u visokom predstavniku, već u procesu pristupanja i instrumentima koji su, zapravo, smirili krize iz 2021., 2022. i početka 2025.: diplomatski pritisak, jasne crvene linije, sankcije i odbijanje unutrašnjih aktera, uključujući i Republiku Srpsku, da se pridržavaju zahtjeva", tvrdi Ćerimagić.

"Oni koji vezuju budućnost Bosne za sudbinu jedne pozicije šire opasnu naraciju bez ikakve osnove. Članstvo nije ugroženo zbog ovog spora, već zato što se, tokom više od dvije decenije, obećanja EU nikada nisu ostvarila, ni u Bosni i Hercegovini ni u drugim zemljama Zapadnog Balkana", dodaje.

Za analitičara ESI-ja, "problem nikada nije bio samo u tim zemljama, njihovim liderima ili nedostatku reformi, već i u nedostatku vizije i volje EU da ih integriše" – stav koji dijeli i direktor IFIMES-a.

"EU mora ići dalje od deklarativne podrške i preuzeti odlučniju geopolitičku ulogu u Bosni i Hercegovini – politika proširenja ostaje jedan od najmoćnijih strateških instrumenata EU, ali može biti učinkovita samo ako je podržana kredibilnom političkom posvećenošću, dosljednim angažmanom i jasnim planom za reforme", tvrdi Zijad Bećirović.

Usred borbe za moć između SAD-a i EU, te izbora u Bosni u roku od tri mjeseca, "evropske težnje Bosne i Hercegovine su ugrožene", dodaje stručnjak, "ne zato što su njeni građani izgubili vjeru u evropski projekat, već zato što su uporne političke blokade, zajedno s nedosljednim međunarodnim angažmanom, oslabile povjerenje u kredibilitet procesa pristupanja." A to se može riješiti samo "odlučnijom akcijom" Brisela i država članica.

"Ako EU nastavi odgađati ove akcije, rezultirajući geopolitički vakuum vjerovatno će iskoristiti druge globalne sile, uključujući Rusiju i Kinu, čiji utjecaj u regiji nastavlja rasti. Takav razvoj događaja imao bi dugoročne posljedice ne samo za Zapadni Balkan već i za evropsku sigurnost u cjelini. Vrijeme ističe - ne samo za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan već i za EU - a odluke donesene danas oblikovat će geopolitičku orijentaciju i sigurnosnu arhitekturu regije u decenijama koje dolaze", zaključuje Zijad Bećirović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad