Saslušanje o visokom obrazovanju otvorilo pitanje ko uopće kontroliše privatne univerzitete, Borenović poručio: "Ja bih ovu agenciju ukinuo"

Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović na početku je zatražio od direktora Agencije Enesa Hašića da pojasni kako sistem akreditacije funkcioniše. Hašić je kazao da je sistem izuzetno složen i da u Bosni i Hercegovini postoji 12 nadležnih obrazovnih vlasti, te da Agencija nije institucija koja osniva visokoškolske ustanove niti im izdaje dozvole za rad.

“Agencija ne daje dozvole za rad. Agencija ne registrira subjekte. Agencija čak ni ne izdaje akreditacije”, rekao je Hašić, pojašnjavajući da akreditacija dolazi naknadno kao potvrda kvaliteta rada ustanove.

Dodao je da nadležne obrazovne vlasti daju licence i kontrolišu rad ustanova, dok Agencija učestvuje u postupku akreditacije kroz imenovanje komisije i upis rješenja u registar.

“Agencija učestvuje u postupcima akreditacije”, naveo je Hašić.

Komisija otvorila pitanje Kallosa

Tokom saslušanja član Komisije Nenad Grković pitao je Hašića o statusu Univerziteta Kallos i tome da li je Agencija dala pozitivnu preporuku za njegovu akreditaciju. Hašić je kazao da je ustanova prošla ranije cikluse akreditacije, ali da sadašnji postupak, prema njegovim riječima, nije završen jer Agencija od nadležne vlasti nije dobila sve potrebne potvrde.

“Mi još nismo za tu fazu dobili sve stavove nadležne vlasti”, rekao je Hašić, dodajući da postoji korespondencija s nadležnim organima Tuzlanskog kantona i da je riječ o složenoj proceduri.

Na pitanje kako je moguće da je ranije data pozitivna preporuka, Hašić je naveo da Agencija ne daje mišljenje mimo izvještaja komisije.

“Mi nismo dali pozitivno mišljenje, nego izvještaj komisije koja je dala pozitivno mišljenje”, rekao je.

Borenović: “Ako se ja pitam, ja bih agenciju ukinuo”

Tokom rasprave Borenović je više puta insistirao na pitanju ko je stvarno nadležan za kontrolu univerziteta. Nakon niza odgovora da Agencija nema ingerencije za licence, inspekcijski nadzor, broj nastavnika, prostor i izvođenje nastave, predsjedavajući Komisije poručio je da takav model za njega nema smisla.

“Iz onoga što sam čuo od vas, ja da se pitam, ja bih agenciju ukinuo”, rekao je Borenović Hašiću.

Hašić je odgovorio da razumije takvu ocjenu i da sadašnji sistem jeste problematičan.

“Ovako kako je definirano u zakonu, ponekad i dovodi u pitanje uopće potrebu na ovaj način, ali da se može redefinirati i da se treba”, kazao je.

Pitanje medicine i privatnih fakulteta

Poseban dio rasprave odnosio se na studij medicine na privatnim univerzitetima. Borenović je pitao da li je opravdano da privatni univerziteti školuju doktore medicine, a Hašić je rekao da po njegovom mišljenju to treba mnogo strožije urediti.

“To ne bi trebalo biti po mom sudu tako, odnosno nije razumno”, rekao je Hašić govoreći o studiju medicine na privatnim visokoškolskim ustanovama, uz opasku da u Evropi postoje različiti modeli, ali da je za BiH potrebna mnogo strožija kontrola.

Kasnije je, odgovarajući Jasminu Emriću, dodatno naglasio da je ključno pitanje da li obrazovanje mora biti strogo definisano kao vanprofitna djelatnost.

“Pitanje je da li obrazovanje mora biti strogo definirano kao vanprofitna djelatnost i aktivnost”, rekao je Hašić, upozorivši da su profit i tržišna logika u visokom obrazovanju ozbiljan problem.

Stanković: “U medicinu sam uložio milion i sedamsto pedeset hiljada eura”

Vlasnik Evropskog univerziteta Kallos i član Upravnog odbora Agencije Nedeljko Stanković odgovarao je na pitanja o uslovima rada ove ustanove, broju nastavnika i studiju medicine. On je odbacio tvrdnje da univerzitet nije ispunjavao uslove za rad.

“Prvo nije tačno da je bilo dvadeset nastavnika”, rekao je Stanković, navodeći da je nakon toga angažovan institut koji je radio procjenu i vještačenje i dao pozitivno mišljenje.

Govoreći o studiju medicine, kazao je:

“U medicinu sam uložio milion i sedamsto pedeset hiljada eura mojih para i moja medicina, moje prostorije, moje laboratorije su opremljenije od Tuzlanskog medicinskog fakulteta i od Sarajevskog i u čitavoj regiji i Bosni i Hercegovini.”

Dodao je i da ima više profesora nego pet visokoškolskih ustanova u Tuzli zajedno, te pozvao članove Komisije i novinare da dođu i lično se uvjere u stanje na univerzitetu.

Rasprava o profesorima i radu Medicinskog fakulteta

Jasmin Emrić je tokom saslušanja problematizirao način angažmana profesora na Medicinskom fakultetu, navodeći da prema informacijama kojima raspolaže, od 46 angažovanih profesora samo jedan ima ugovor o radu.

Stanković je na to odgovorio da to nije neuobičajeno za medicinske fakultete.

“Ne postoji nijedan liječnik hirurg da je zaposlen na univerzitetu, nego su svi zaposleni na UKC-u, a dolaze na Medicinski fakultet”, rekao je, navodeći da je tako i u Sarajevu, Banjoj Luci i Beogradu.

Emrić je potom poručio da je poražen činjenicom da Komisija mora otvarati ovakva saslušanja i upozorio da cijela situacija djeluje kao sistem u kojem je profit važniji od znanja.

“Meni je to bliže da je to stvar profita nego znanja”, rekao je Emrić.

Stanković govorio i o pritiscima

Tokom saslušanja Stanković je naglasio da protiv njega djeluje grupa ljudi iz Tuzle i da ga, kako kaže, pokušavaju ukloniti iz sistema visokog obrazovanja. U jednom trenutku rekao je i da je to, po njegovom mišljenju, povezano s njegovom nacionalnom pripadnošću.

Na to je Jasmin Emrić reagovao riječima da je “neprimjereno” isticati vjersku pripadnost kao razlog saslušanja i čitavog slučaja, te pozvao Stankovića da, ukoliko ima dokaze o diskriminaciji, postupa u skladu sa zakonom.

Borenović je također poručio da niko ne smije trpjeti diskriminaciju po nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, ali je najavio da će Komisija pozvati i predstavnike inspekcije iz Tuzlanskog kantona kako bi se utvrdilo šta je tačno u ovom slučaju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad