Nakon tajnovitog sastanka političkih lidera državne koalicije, održanog na privatnom imanju Milorada Dodika, o detaljima njihovog dogovora svjedoči nekoliko dokumenata koji su preplavili portale i društvene mreže. Zanimljivo je da se dva dokumenta razlikuju u nekoliko stavki, te da očekivano lideri stranaka koji su se naknadno oglasili različito tumače napisano. Jedni kažu, tu nema ničijeg potpisa, sve je načelno, podložno promjenama, drugi pak ne vide nijedan razlog da ne bude upravo onako kako stoji na dva lista papira.
Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH podijelio je dokument javno, na Facebooku, napisavši, između ostalog, dogovor je moguć. Izborni zakon u fokusu. Plan je dići cenzus na pet posto za Opće izbore. Zatvoriti liste, ukinuti preferencijalno glasanje, mandat da pripada stranci i na koncu, uvesti građanima obavezno glasanje.
“Za one koji odu iz izvršne funkcije, mogu se vratiti u zakonodavne organe. Predloženo je obavezno glasanje svih državljana BiH, inače slijedi prekršajni nalog i novčana kazna, a od uplata na nivou entiteta da se formira fond s isključivom namjenom da se podrži obrazovanje”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD.
Konaković: Ništa nije potpisano
Kada je riječ o tehničkim izmjenama Zakona, ranije usvojeni Prijedlog SDA, za koji je u Predstavničkom domu glasala i Trojka, ali ne HDZ i SNSD, neće dobiti podršku kolaicije u Domu naroda.
“Ja nisam glasao, zato što je to demokratija, što svi ti ljudi imaju pravo da glasaju kako hoće, sad smo razgovarali o njegovoj suštini, tu se kaže da CIK u kojem sjede savjetnik Željka Komšića, savjetnici iz PDP i SDS, ljudi nalinkani direktno na SDA je odbila naših stotinu prigovora, koja je sigurno politički motivirana, bi trebala izabrati novih 3 hiljade predsjednika i potpredsjednika biračkih odbora”, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.
U SDA navode kako su očekivali ovakav razvoj situacije. Znali su da SNSD i HDZ neće podržati paket integriteta, ali nisu vjerovali da će Trojka do te mjere omalovažavati svoje zastupnike koji već u jednom Domu dali svoj glas.
“Njihov cilj je vjerovatno da to spuste na niži nivo, da se onda u tom dijelu tu opet politički izabiraju predsjednici, jer znamo kako se biraju općinske, odnosno gradske komisije, opet ćemo dobiti istu situaciju da se imenuju po prijedlogu stranaka“, istaknuo je Šerif Špago, zastupnik SDA u PSBiH.
Dok se visoki predstavnik BiH Christian Schmidt, iako je taj scenarij najavio, lomi oko toga da li nametnuti paket integriteta izbornog procesa, čekajući da taj posao urade političari, šalje i jasnu poruku da nije vrijeme za izmjene Zakona koje se tiču izbora članova Predsjedništva BiH.
“Ako sada želimo nešto popraviti, onda se to može odnositi samo na tehnička pitanja. Sve ostale stvari mislim da ih se sada ne bismo trebali doticati. Tu sam, ne samo s Hrvatima nego sa svima s kojima sam razgovarao poručio da ova tema nije na dnevnome redu kada je u pitanju integritet izbornoga procesa”, rekao je Schmidt.
Istovremeno, u dokumentu, koji je podijelio lider SDP-a, stoji i to kako je prijedlog da se član Predsjedništva iz reda Bošnjaka birati u cijeloj Federaciji BiH, dok iz reda hrvatskog naroda onako kako je to ranije predlagao HDZ. Mnogi to već ocjenjuju kao podjelu Federacije BiH. Elmedin Konaković je uporan u stavu, ništa nije potpisano.
“Sjećate se dogovora parlamentarne većine na početku našeg zajedničkog rada, šest mjeseci nakon uspostave izvršne vlasti treba usvojiti Izborni zakon i opisano šta to, tih šest mjeseci je prošlo u oktobru, iz drugih razloga to nismo forsirali do kraja, onda sad moramo forsirati do kraja i ne treba nam tu poticaj biti visoki predstavnik, to je jedna od obaveza”, istaknuo je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH.
Hir Republike Srpske?
Ono o čemu se intenzivno govori a sadržano je u objavljenim dokumentima je pitanje na kojem insistira SNSD, Ustavni sud. Trojka očito uslovljava novi zakon kojim bi se riješilo pitanje izbora sudija i statusa stranaca, otvaranjem pregovora sa EU, dok u SNSD-u vjeruju da će ovo pitanje biti riješeno do aprila.
“Kad se malo još relaksira situacija, kad se otvore pregovori, kada dobijemo fondove, piše da se donese zakon do aprila, a ne piše da taj dan odu ljudi (stranci), u tom zakonu može stajati da idu nekad, da ne idu nikad, da su svi stranci, da su svi domaći, piše da se donese zakon“, naveo je Konaković.
“Imali smo već neke analize, ako Državni parlament bude birao trojicu sudija, doći ćemo u situaciju da predstavici entiteta RS mogu blokirati izbor pet sudija Ustavnog suda, time automatski blokirati, odnosno onemogućiti kvorum koji je predviđen u radu Ustavnog suda”, rekao je Špago.
“Nije to nikakav hir Republike Srpske, niti bilo kakva blokada. To je ozbiljna politika koja insistira na ustavnosti”, poručuje danas SNSD-ovac Staša Košarac. Republika Srpska neće odustati od regulisati pitanja stranih sudija. Ponudili su, navodi Košarac rješenja. Na redu su partneri iz Federacije BiH.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare