Zašto su nam zgrade ruševine, a tramvaji mašine smrti? "Novac se ulaže u enterijer institucija, a ne ključnu infrastrukturu"

Tragedija u kojoj je prije dva dana tramvaj usmrtio studenta iz Brčkog, a četiri osobe povrijedio, vrh je ledenog brijega. Zašto stari tramvaji i dalje saobraćaju, pitanje je na koje javnost grčevito čeka odgovor. Ipak, umjesto prevencije nadležni se, uglavnom, oglašavaju tek nakon uviđaja i vještačenja uvjeravajući da će neko snositi odgovornost. Do tada, predstavnici struke izbjegavaju nagađanja, ali postepeno isključuju mogućnosti.

"Ključno je utvrditi da li je rastojanje šina u granicama tolerancije. Znam da je rađeno po propisima za lakošinski saobraćaj. Ako je došlo do razdvajanja šina, to će se odmah vidjeti, ali do tada ne treba ništa prejudicirati. Iskreno sumnjam da je to uzrok, jer bi i drugi tramvaji u drugim uslovima iskočili na tim mjestima", kazao je Mustafa Mehanović, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu.

Kako je tramvaj smrti mogao da razvije tako veliko ubrzanje u krivini, pitanje je koje možda najviše intrigira. Fokus, upozorava struka, treba staviti na tehničku ispravnost vozila uključujući sistem za kočenje posebno imajući u vidu da se radi o starom šinskom vozilu.

"Kad je u pitanju starost tramvaja, iskustvo govori da su takvi tramvaji, koji su u eksploataciji u voznim parkovima i nekih evropskih metropola, čak i stariji tramvaji. Stvar je samo adekvatnog tehničkog održavanja kontrole. Ko je radio kontrolu, na koji način, da li je ona redovno rađena, da li su razlilite neke modifikacije ili nisu to su dva pitanja kojima će se pozabaviti kolege vještaci zajedno s Tužilaštvom KS", pojasnio je Zehrudin Hercegovac, sudski vještak za željeznički saobraćaj.

Održavanje može pokazati određene stvari, ali ne može uvijek predvidjeti hoće li nešto otkazati tokom vožnje, dodaje Mehanović. Uzrok ne treba prejudicirati, ali je ključno govoriti o sistemskim rješenjima kroz jačanje kontrole ispravnosti vozila.

"Mislim da više akcenta treba dati na organizaciju i upravljanje. U sklopu toga i na ispravnost vozila, te usklađivanje zakonske regulative — ko i kako potpisuje tehničku ispravnost. Ono što bih izdvojio kao poseban zaključak: što prije treba formirati stručne timove ili uključiti institute da odrede koje od starijih vozila je za upotrebu, a koje nije", dodao je Mustafa Mehanović, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu.

Kažu da jedan bolesni organ utiče na otkazivanje čitavog organizma, pa se onda lako može zaključiti da je stanje u jednoj lokalnoj zajednici, opštini ili kantonu, ogledalo čitave države.

Bezbjednost građana BiH jednako je upitna i dok prolaze pored starih zgrada, dok im fasade padaju po glavi, i kada im ledenice vise nad glavom, dok čekaju gradski prevoz ili prelaze ulicu, dok svakodnevno saobraćaju bh. putevima. Razlog zbog koje ne ulažemo u infrastrukturu je ustavna struktura, kaže državni ministar komunikacija i transporta.

"Ali, to nije izgovor za sporost izgradnje infrastrukture. Osim što sporo gradimo Koridor Vc koji je ubjedljivo, najvažniji projekat, imamo i željeznički Koridor Vc koji radimo još sporije od ovog drumskog. Sve što se može uraditi da se to ubrza. Mislim da entitetske vlade to trebaju staviti kao prioritet. Ono što ja zagovaram je da se sljedeći investicijski ciklus, da se fokusiramo na željeznicu, jer bez dobre željeznice nema dobre privrede", naglasio je Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH.

A BiH nije, nimalo, siromašna država. Novca ima mnogo, podsjećaju iz Transparency Internationala BiH, pa se isto tako mnogo novca ulaže u infrastrukturu. Međutim, na pogrešan način i na pogrešnim mjestima.

"Najviše se ulaže u neke poslovne zgrade, odnosno, tamo gdje su smještene javne institucije, dakle, za opremanje tih zgrada, za unutrašnje uređenje, enterijer i slično, dok se ne ulaže u ključnu infrastrukturu, koju građani svakodnevno koriste. Jedino u šta se ulaže su sitni infrastrukturni projekti, predizborni – javna rasvjeta, seoski ili neki lokalni putevi, itd. Međutim, ključne saobraćajnice, zgrade i infrastrukture se ne obnavljaju", poručio je Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH.

Kada se i obnavljaju i to se radi pogrešno, zaključuje naš sagovornik. Kroz postupke javnih nabavki se pogoduje određenim ponuđačima koji su povezani s vlastima i koji dobijaju preplaćene poslove, a nisu kvalifikovani da ih izvršavaju, niti imaju finansijski interes da ih izvršavaju kvalitetno. Tako se suština javnih nabavki, zapravo, okreće protiv svakog građanina koji može biti kolateralna šteta jednog korumpiranog sistema.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad