Vijest da se vozom ponovo može na jug unijela je tračak nade u mogućnost povratka željezničkom putničkom prijevozu u Bosni i Hercegovini. No, čini se kako to nije dovoljno da bi se mlade vratilo u vozove. Kako povezati općine i gradove, učiniti putovanje vozom dragom i brzom opcijom za putovanje, šta uraditi sistemski i strateški da bude kao u evropskim zemljama za Novi dan govorili su Namir Mahmutović, direktor sektora za putnički i teretni saobraćaj Željeznica FBiH, Sanel Kajan, zastupnik u Parlamentu FBiH. Iskustvo svog putovanja vozom domaćim i internacionalnim linijama prenijet će nam bračni par Emira i Tahir Žustra.

Zašto se 30 godina nije ulagalo?

“Prošle godine smo se odlučili preko dana otići na more vozom do Ploča pa onda do Zaostroga ili Gradca, iako imamo vlastiti automobil, mi smo ipak se odlučili da zajedno prođemo kroz tu rutu. I moramo priznati da je bilo fantastično. Izlazak sunca, jutro…. Vožnja je trajala 5 sati”, kaže Emira.

Tahir navodi da su oduševljeni što imamo relaciju prema moru i komfor u vozu.

“Popili smo kafu i piće u vozu. Funkcionalan je bar, imali smo utičnice, internet… Vožnja je možda trajala duže nego u drugim zemljama, ali mogli smo iskoristiti vožnju korisno”, govori Tahir.

Inače, ovaj par je koristio usluge španskih, njemačkih, italijanskih i drugih željeznica i ostali su oduševljeni tačnošću.

“Mene dodatno žalosti iskustvo iz 2017. godine. kada sam imao priliku sa više od 20 ljudi iskoristiti pogodnosti Interraila, nisam to mogao koristiti unutar naše zemlje. Morali smo preći u Hrvatsku da nam se to umreži”, ističe Tahir.

Namir Mahmutović, direktor sektora za putnički i teretni saobraćaj Željeznica FBiH navodi da imaju i puno kritika oko kašnjenja vozova, a to se dešava, dodaje, zbog vanrednih situacija, presijedanja, ali da je to uobičajno u željezničkom saobraćaju u Evropi, pa i kod nas.

Dodatni problem putnici vide u međunarodnom preuzimanju voza, koji se vrši u Čapljini.

“Hrvatska je članica EU i postoje nova pravila EU. Operateri moraju imati posebne dozvole. Naš operater radi do Čapljine, a onda preuzima iz Hrvatske”, pojašnjava direktor sektora za putnički i teretni saobraćaj Željeznica FBiH.

Kaže i da se samo 25 posto pruga osposobilo u odnosu na ratni period, te da je jako malo uloženo u željezničku infrastrukturu.

“Nisam protivnik da se ulaže u ceste, Vlada i država moraju voditi računa o Željeznicama, jer Željeznica je dio privrednog sistema, i bez nje nema opstanka i ekonomskog napredka. Zašto se 30 godina nije ulagalo, ne znam. Vlasnik je Vlada i bez Vladine pomoći nismo u stanju uraditi neke projekte. Period od 30 godina je veliki. Od ministra Forte smo imali najave koje me ohrabruju, da naredni ciklus investicijski kada su ulaganja u pitanju je željeznički sektor. Ukoliko kreneme ka tome, nadam se boljoj željezničkoj infrastrukturi”, ističe direktor sektora za putnički i teretni saobraćaj Željeznica FBiH.

Slabo ulaganje u pruge

Sanel Kajan, zastupnik u Parlamentu FBiH i nekadašnji novinar, ispričao je svoja iskustva sa vožnjom voza. Inače, voz koristi redovno iz Mostara ka Sarajevu.

“Neko sam ko od prvog dana koristi i promoviše domaće, ali htio sam svojim primjerom da pokažem da se može koristiti domaće i da je domaće dobro, sigurno i pouzdano. Često sam na društvenim mrežama promovisao vožnju iz Mostara. U proteklih 7 mjeseci nisam u mogućnosti to. Ja sam se više puta uključivao i uživo prenosio ono što se dešava u vozovima. Nije nimalo prijatno da krenete vozom iz Mostara na sastanak, a uvjereni ste da ćete stići na vrijeme, a Željeznice najavljuju da ćete stići na vrijeme i onda se desi da vas prije Konjica odstrane iz voza, neće da kažu šta se desilo, onda mi čekamo tu autobuse, vozimo se, mislimo da idemo do Sarajeva, a izlazimo na Bradini, i opet se ukrcavamo na voz. Tri prevozna sredstva za 130 km je nedopustivo. To je redovna pojava, sigurno u posljednjih 6-7 mjeseci to se dešavalo svaki drugi put”, ispričao je Kajan.

Direktor sektora za putnički i teretni saobraćaj Željeznica FBiH to pravda vremenskim prilikama.

“Vremenske prilike koje su vladale ovih dana su problem. I drugi se bore sa tim, vremenske temperature utiču. Željeznice ulažu maksimalan napor u održavanju željezničke infrastrukture, i zaista sredstva koja se dodjeljuju Željeznicama su minorna. Usporedbe radi, pučkom saobraćaju Vlada FBIH izdvaja 2 miliona na godišnjem niovu, Željeznice RS izdvajaju 7 miliona 800, Srbija 25 miliona eura, hrvatske Željeznice izdvajaju 104 miliona KM i pored toga rade na infrastrukturi. Željeznica je složen dinamički sistem i operativni troškovi održavanju su jako veliki. Mi maksimalno dajemo od onoga što možemo. Pruge su jako stare, samo je remontovano 150 km pruge i njihov vijek je na polovici“, naveo je Mahmutović.

Zastupnik u Parlamentu FBiH je kazao da on sjedi u parlamentu, te da je upoznat sam s radom Željeznica.

“Dobijamo izvještaj Vlade FBiH. Za 2024. godinu Željeznicama Vlada FBiH je odobrila 30 miliona KM, za 2023. godinu za unaprijeđenje poslovanja 20,5 miliona KM. To je za dvije godine više od 50 miliona KM. Ja sam menadžmentu Željeznica FBiH postavio pitanje gdje je novac, gdje je utrošeno više od 50 miliona saobraćaja”, pita se Kajan.

Direktor ovog preduzeća se nadovezuje da se novac može kontrolisati, jer postoje revizorske kuće koje mogu da iskontrolišu tokove novca.

“U našim planovima poslovanja, kada je u pitanju trošak za održavanje je 56 miliona, to je novac koji je nama potreban za održavanje pruga, mi dobijemo samo 20/30 posto tog novca. Jednostvano u svojim godišnjim planovima pravimo i troškovnik pruga, on je iznosio 56 miliona, a Vlada je dala 20 miliona”, kaže Mahmutović.

Potreba za novim radnicima

Kajan, osim što je zastupnik, član je odbora za saobraćaj i komunikacije, koji je direktno povezan sa Željeznicama.

“Ne jednom, ne dva put, nego pet ili šest puta sam upućivao poziv menadžmentu Željeznica da ostvarimo saradnju, da vidimo kako mi možemo pomoći toj javnoj kompaniji. Ja želim da koristim Željeznice, i da strancima preporučim, a ni sam ne znam šta je razlog iskakanja voza, izbacivanja iz voza. Onda odem na stranicu Željeznica FBiH i vidim ovo silne sektore koje postoje. Znam da Željeznice imaju oko 2.611 zaposlenih. Kažu mi putnici iz voza – to su ljudi pred penziju i vrijeme ih je sustiglo. Željeznice vape za mladom radnom snagom. Sama činjenica da Željeznice imaju desetine direktora, zar ne govori sama po sebi dovoljno”, naglašava Kajan.

Direktor sektora za putnički i teretni saobraćaj Željeznica FBiH dodaje da se preduzeće sada susreće sa problemom kadrova. Trebaju im mašinovođe, skretničari vozova, otpravnici vozova, sve što je vezano za saobraćaj.

“Vapimo za tim kadrovima”, kazao je Mahmutović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad