Oglas

Ratni zločini i pravda

Sastanak s Brammertzom: Žrtve traže da Mladić ostane iza rešetaka, a haška arhiva dobije trajnu adresu

author
Sunčica Lukić
05. maj. 2026. 21:30
e5795854209691c895b3a89b66c5eb5f
Amer Kajmović/ FENA

Dok odbrana Ratka Mladića ponovo traži njegovo puštanje na slobodu, a domaće Tužilaštvo ignoriše negiranje genocida, milioni dokumenata haške arhive i dalje su bez trajne adrese. Sve su to bile teme sastanka Serge Brammertza, tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma sa predstvanicima žrtava, ali i glavnim državnim tužiocem.

Oglas

Zahtjev za puštanje ratnog zločinca Ratka Mladića na slobodu zbog zdravstvenog stanja, preživjeli vide kao pokušaj da se pravosnažna presuda obesmisli. Dok odbrana i srbijanski zvaničnici agresivno lobiraju za Mladićevo liječenje u Beogradu ili Moskvi, udruženja upozoravaju na opasan presedan.

"On mora doživotno da bude tamo jer tamo mu je mjesto i kad umre. Njegova djeca će imati i grob, a šta će one majke koje su umrle pa nisu nikada dobile ni jednu kost", kaže Munira Subašić iz Udruženja Pokret "Majke enklava Srebrenice i Žepe".

To je bila jedna od tema na sastanku sa glavnim tužiocem Međunarodnog rezidualnog mehanizma. Predstavnici žrtava zadovoljni sastankom, Brammertz nezadovoljan radom Tužilaštva BiH.

"Razgovarali smo o radu tužilaštava s kojima nismo zadovoljni i vjerovatno bi moglo da bude puno bolje. Razgovarali smo o tome da postoji preko 1.000 predmeta protiv nepoznatih počinioca i o toj vrlo neugodnoj situaciji da postoji stotine osumnjičenih za ratne zločine počinjene na terotoriji BiH koji žive slobodno u Hrvatskoj ili Srbiji. Razgovarali smo tome šta se može uraditi u bezi toga", poručio je Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma.

Milioni stranica dokumenata, video zapisa i svjedočenja još uvijek nemaju svoju trajnu adresu. Predstavnici žrtava misle da je arhiva najsigurnija u zgradi Haškog tribunla koju u budućnosti vide kao simbol pravde i mjesto koje neće ostaviti prostor za revizionizam i brisanje dokaza o genocidu i zločinima.

"Imamo sud u Nirnbergu koji je nama na neki način pokazatelj kako možemo očuvati svu tu arhivu i sjećanje na sve ono što se dešavalo. Mislim da smo na putu, imamo razgovore sa Vladom Nizozemske, komisije koja je u tu svrhu formirana, proširit ćemo u na Evropsku komisiju i pokušati naći model", ističe Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Iako mandat Mehanizma ističe u junu, početkom tog mjeseca u Vijeću sigurnosti UN-a će se razgovarati o nastavku rada.

"Ono što vidimo očito da postoji potreba za nastavkom rada Mehanizma u pomoći Tužilaštvima ovdje u regionu", smatra Brammertz.

"Postoje ljudi koji su prijatelji ove zemlje, koji su na strani pravde, koji će nastaviti borbu - neće prestati, to nam je u tajnosti rekao i neka to stoji za sada", kaže Kada Hotić iz Udruženja Pokret "Majke enklava Srebrenice i Žepe".

Pitanje nije samo hoće li Ratko Mladić ostati iza rešetaka, već hoće li istina o njegovim zločinima ostati dostupna budućim generacijama. Bez optužnica za negiranje genocida i bez kontrole nad haškom arhivom, Bosna i Hercegovina rizikuje da pravdu izgubi.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama