Ukoliko pažljivo slušate svoje tijelo, na vrijeme ćete prepoznati opasnosti i spriječiti ih. Primjerice, pojačana žeđ, česta potreba za mokrenjem, valovi vrućine, nesanica i noćni grčevi smatraju se simptomima dijabetesa. Također, trebali biste biti oprezni ako se pojave glavobolje i vaša tjelesna težina naglo padne.

U Hrvatskoj je registrirano 395.058 osoba s dijagnozom šećerne bolesti, no procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih od dijabetesa oko 700.000 jer oko 40 posto osoba sa šećernom bolešću nema postavljenu dijagnozu. Više od polovice oboljelih ima povišen krvni tlak, a 85 posto ima prekomjernu težinu ili su pretili.

Dijabetes je kronična bolest koja nastaje kada tijelo ne može pravilno regulirati razinu šećera (glukoze) u krvi. Glukoza je važan izvor energije za tijelo, a razinu glukoze u krvi kontrolira hormon inzulin, koji proizvodi gušterača. Kod dijabetesa, tijelo ili ne proizvodi dovoljno inzulina ili ne može učinkovito koristiti inzulin.

Dijabetes tipa 1 autoimuna je bolest u kojoj imunološki sustav napada stanice gušterače koje proizvode inzulin. Zbog toga tijelo ne proizvodi inzulin, pa osobe s dijabetesom tipa 1 moraju uzimati inzulin cijeli život.

Dijabetes tipa 2 najčešći je oblik dijabetesa koji se obično razvija u odrasloj dobi. Kod ovog tipa dijabetesa, tijelo ili ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne koristi pravilno (inzulinska rezistencija). Često je povezan s pretilošću, sjedilačkim načinom života i lošim prehrambenim navikama.

Postoji i gestacijski dijabetes koji se može javiti u trudnoći kod žena koje prije trudnoće nisu imale dijabetes. Obično nestaje nakon poroda, ali može povećati rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 kasnije u životu.

Liječenje dijabetesa obično uključuje promjene u načinu života (prehrana, tjelovježba), oralne lijekove ili inzulin, ovisno o vrsti dijabetesa.