Rusmir Gadžo za N1
Ljekar upozorava na snažne stomačne viroze: „Čovjeka odjednom onesposobe“, evo šta prvo treba uraditi

Stomačne viroze praćene dijarejom, povraćanjem, grčevima, temperaturom i izraženom iscrpljenošću česte su tokom ljeta, a porodični ljekar dr. Rusmir Gadžo kaže da se trenutno kod dijela pacijenata javlja izraženija klinička slika.
Gostujući u Novom danu na N1, Gadžo je objasnio da se može govoriti o sezonskoj pojavi, iako intenzitet simptoma kod nekih ljudi izaziva zabrinutost.
„Zaista možemo reći da je ovo jedna sezonska pojava. Iako su ljudi malo uplašeni zbog simptomatologije koja je možda izraženija sada nego ranije“, kazao je Gadžo.
Kao jedan od razloga naveo je povećanu mobilnost ljudi i putovanja, odnosno lakše širenje različitih mikroorganizama.
„Pojavili su se jako virulentni sojevi virusa koji se iz tog razloga brzo prenose i izazivaju jednu fulminantnu sliku. Dakle, nešto što čovjeka, tako kolokvijalno kažemo, strese odjednom, onesposobi“, objasnio je.
Spomenuo je viruse iz porodice norovirusa, kao i rotaviruse i adenoviruse, navodeći da mogu za kratko vrijeme izazvati snažnu i iscrpljujuću kliničku sliku te da se lako prenose. Prema njegovim riječima, to je najvjerovatnije jedan od razloga zbog kojih se kod nekih pacijenata razvijaju teži simptomi u kratkom periodu.
Ne treba „gurati“ bolest i odlaziti na posao
Jedna od važnih poruka ljekara jeste da osobe koje imaju simptome ne bi trebale forsirati organizam i nastavljati uobičajeni tempo po svaku cijenu.
„Vaše tijelo ima pravo da odmori“, kazao je Gadžo.
No, odmor nije važan samo zbog oporavka oboljele osobe. Postoji i epidemiološki razlog za ostanak kod kuće.
„Mi smo potencijalni izvor infekcije za radne kolege, za ljude u javnom transportu i tako dalje“, upozorio je, dodajući da treba voditi računa da sami ne doprinosimo širenju oboljenja.
Gadžo: Važnije je ostati hidriran nego dobro se najesti
Kod povraćanja i dijareje jedna od najvećih opasnosti jeste gubitak tečnosti, zbog čega Gadžo posebno naglašava hidrataciju.
„Daleko je važnije ostati dobro hidriran nego dobro se najesti“, kazao je.
Kako je objasnio, organizam raspolaže energetskim zalihama, ali nema dovoljno zaliha vode u situaciji u kojoj se tečnost istovremeno gubi povraćanjem ili stolicom.
„Da jedan dan i ne jedete, ali da ste hidrirani, ništa vam neće biti. Organizam ima dovoljno zaliha da se prehrani, ali nema toliko dovoljno zaliha vode ako je u istom tom momentu povraća ili putem stolice izbacuje. Dakle, hidracijski status prije svega održati“, rekao je.
Kada se apetit počne vraćati, savjetuje postepeno unošenje lagane hrane. Kao primjere je naveo suhu rižu, banane i hurme, odnosno namirnice koje mogu dati energiju, a da pritom dodatno ne opterete probavni sistem.
Kako se prenose stomačni virusi?
Iako se često pretpostavlja da se i ove infekcije šire kapljičnim putem, Gadžo je objasnio da se virusi o kojima je govorio prenose fekalno-oralnim putem.
Zato je, naglašava, higijena ruku jedan od ključnih načina zaštite.
„Higijena je osnovni alat borbe protiv infekcije“, kazao je, preporučujući temeljito pranje ruku sapunom i toplom vodom.
Viroza ili trovanje hranom?
Simptomi akutnog gastroenteritisa mogu otvoriti i pitanje da li je riječ o virusnoj infekciji ili trovanju hranom. Gadžo kaže da ljekarima u procjeni mogu pomoći dva podatka – da li je pacijent putovao u prethodnih sedam do deset dana i da li je jeo nešto izvan svoje uobičajene prehrane.
Ipak, dodaje da nije uvijek moguće isključiti kombinaciju virusnog i bakterijskog oboljenja.
„S obzirom da moramo pratiti epidemiološku sliku, u najvećem broju slučajeva ipak se radi o virusnim oboljenjima“, rekao je Gadžo.
Poseban oprez potreban je tokom visokih ljetnih temperatura. Hrana koja se brzo kvari, kao i ona koja je prenoćila u neodgovarajućim uslovima, može predstavljati potencijalni rizik. Kada postoje uslovi za to, Gadžo preporučuje svježe pripremljenu domaću hranu, voće i povrće, laganije proteinske namirnice i obaveznu hidrataciju.
Ljekar upozorava na grešku koju ljudi često prave
Jedan od problema je i čekanje da simptomi jednostavno prođu bez poduzimanja osnovnih mjera.
„Iz mog iskustva, kako vidim i sa kolegama, mi najveću grešku pravimo što ne radimo ništa. Ljudi čekaju par dana pa ne urade ništa, onda dođu ljekaru. Niti se hidriraju, niti uzimaju kakav probiotski suplement“, kazao je Gadžo.
Istakao je da se ovakva oboljenja u najvećem broju slučajeva spontano povuku, ali da poseban oprez zahtijevaju djeca, starije osobe i ljudi s hroničnim oboljenjima.
Kod njih, upozorava, ne treba čekati da zdravstveno stanje bude ozbiljno narušeno.
Promjene u svakodnevnom funkcioniranju, izrazit nedostatak energije i nemogućnost obavljanja uobičajenih aktivnosti mogu biti znak da je potrebno reagirati i obratiti se ljekaru.
Antibiotici na svoju ruku mogu napraviti problem
Gadžo je upozorio i na samoinicijativno uzimanje antibiotika.
Na pitanje susreće li pacijente koji u ordinaciju dođu nakon što su već sami popili terapiju, odgovorio je potvrdno.
„Naravno, pogotovo u doba digitalnih pomagala, naprimjer poput vještačke inteligencije gdje ljudi sami sebi odrede i dijagnozu i terapiju i onda dođu kod nas kad je već šteta zapravo malo napravljena“, kazao je.
Za one koji tokom ljeta putuju, njegove ključne preporuke su jednostavne: voditi računa o higijeni ruku i pravilnoj hidrataciji, a govorio je i o mogućnosti korištenja probiotika prije putovanja.
Poruka je, prije svega, da snažne simptome ne treba ignorirati. Iako su stomačne viroze sezonska pojava i često prolaze spontano, gubitak tečnosti, izražena iscrpljenost i pogoršanje općeg stanja zahtijevaju poseban oprez, naročito kod rizičnih grupa.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare