Šta je "sniffit": Novi trend mladih - uvod u opasniju zavisnost

"Način na koji se preporučuje uzimanje je 'snifovanje', zato se i zove ušmrkavanje, kroz sluzokožu nosa, sa cjevčicom koja se nalazi u proizvodu. Tako da baš tako i djeluje... (Simulacija uzimanja narkotika) da se na vrijeme krene faktički s nekom 'obukom' kako treba koristiti neke praškaste materije," objašnjava Đorelijevski.

Psihologinja Dragana Ivanović kaže da je podjednako problematična činjenica da ne znamo konkretan sastav, ni posljedice energetskog praha, kao i to što je u pitanju "simulacija uzimanja droga".

"Prvo što ne znamo sastav, a ni kako se to prodaje. Ako se prodaje putem društvenih mreža, znači da nije ni legalno. A zatim i simulacija tog šmrkanja, što vam daje podstrek da ćete vi kasnije uzeti nešto slično tome. Ali inače, veliki problem jeste korištenje psihoaktivnih supstanci, pogotovo kod mlađe populacije. Ali, nažalost, ono što je u praksi, što ja viđam svakodnevno, to su bukvalno svi uzrasti koji koriste psihoaktivne supstance," kazala je.

Psihoaktivne supstance vode u psihozu

Prema njenim riječima, djeca počinju s konzumiranjem psihoaktivnih supstanci već u osnovnoj školi, kada, kako naglašava - nisu svjesna posljedica.

"Psihoaktivne supstance mogu dovesti do najtežeg psihijatrijskog oboljenja, a to je - psihoza. To se njima, naravno, ne ukazuje. O tome se mnogo ne priča. Nema te edukacije, da kažemo, stanovništva da shvate koliko je opasno. Čak dolazi do toga da se negdje promovira da su vam psihoaktivne supstance, u nekim slučajevima korisne. Tu treba da budemo obazrivi. I onda oni to uzimaju kao objašnjenje da to pomaže njima za funkcioniranje, da bolje rade, da djeluju, da razmišljaju, da liječi nešto što je bitno," objašnjava sagovornica TV Nova.

Voditeljica je pomenula da se "sniffit" reklamira kao sredstvo koje poboljšava energetski status i fokus, ali primjećuje i da ta kampanja umije dovesti do normalizacije prednosti konzumiranja, kao na primjer za marihuanu, gdje se uglavnom čuju argumenti da ne izaziva agresiju kod ljudi, kao što je to slučaj s alkoholom.

Mladi sve ranije dolaze u kontakt s drogom

Đorelijevski kaže da alkohol pravi najveću štetu, a da poslije dolaze droge, ali da se ne mogu tako laički porediti supstance.

"Nijedna droga nije dobra. Ono što ljudi moraju shvatiti jeste da mladi sve ranije dolaze u kontakt s drogama, afirmiraju se droge kroz popularne emisije, stvari koje mladi prate. Pričam o internetu i društvenim mrežama. Na početku, kad smo počeli priču o "sniffitu", rekli smo da se prodaje ovdje. Prodaje se u Srbiji, ali preko interneta. Ne postoje prodavnice koje ga prodaju. I ono što treba uraditi, po meni, jeste da se reagira na vrijeme, ne čekati agenciju iz Lisabona koja će dati preporuku da se stavi na listu zabranjenih supstanci," kazao je.

Tu, kako objašnjava, dolazi do problema, jer policija i sud mogu reagirati samo ukoliko se supstanca nalazi na listi droga - odnosno da je zabranjena.

"Sve dotle, ovaj Sniffit može se faktički prodavati i ne postoji nikakva mogućnost reakcije sistema da se zabrani, da se neko procesuira krivičnom prijavom ili nečim sličnim. Sve dok, kažem, ne dođe na listu droga, a Ministarstvo zdravlja je to ministarstvo koje treba tu supstancu postaviti," objašnjava stručnjak i dodaje da Sniffit kod nas nije registriran uopće:

"Sve što nije zabranjeno je dozvoljeno. Na primjer, kada biste poslali kokain internetom, odnosno nekom poštanskom isporukom, kada bi policija saznala, mogla bi reagirati, da taj čovjek bude procesuiran koji je i poslao i onaj koji je sačekao, ako je trebalo da mu stigne supstanca."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad