Zaraza je stizala sve bliže njihovom domu. Koronavirusom su se zarazili njihovi prijatelji, većina kolega, a ponekad i njihova djeca ili bake i djedovi. Činilo se da je pitanje trenutka kada će sreća napustiti i one koji još nisu "pokupili" virus.

No, neki su ljudi uspjeli proći neokrznuto kroz više valova infekcija, čak i u vrijeme onih najzaraznijih varijanti. Koronavirus ih je u dvije pandemijske godine poštedio, barem prema njihovom saznanju.

Neki misle da je to zato jer su se striktno pridržavali propisanih mjera za sprečavanje zaraze. Drugi da su jednostavno imali sreće. Treći se pitaju je li njihova zaraza bila asimptomatska, naročito u početku kada testiranja nisu bila raširena.

Kombinacija faktora

Jednog i konačnog razloga kojim bi se objasnilo zbog čega se neko nije zarazio – nema. Razlog je vjerovatno kombinacija faktora. “Mnoge se hipoteze čine prihvatljive”, tvrdi Leif Erik Sander, šef Odjela za zarazne i respiratorne bolesti berlinske bolnice Charite.

Prije svega, važno je imati na umu da veliki broj zaraza koronavirusom prolazi potpuno ili uveliko neprimijećen.

Geni i krvna grupa

U meta-analizi objavljenoj prošle godine u časopisu JAMA, autori su napisali da je otprilike 40 posto ljudi s potvrđenom dijagnozom koronavirusa u vrijeme testiranja bilo asimptomatsko. Podatak se temelji na 95 međunarodnih studija u koje je bilo uključeno gotovo 30 miliona ljudi.

U otkrivanju infekcija ulogu očito igra i učestalost testiranja. Ko se nije redovno testirao, veća je vjerovatnost da nije ni bio svjestan potencijalne blage zaraze.

I geni mogu igrati ulogu u tome hoće li se neko zaraziti, kaže Ulf Dittmer, direktor instituta za virologiju Univerzitetske bolnice u Essenu.

“Ima ljudi koji su zbog svojih genetskih karakteristika podložniji zarazi malarijom ili HIV-om. Do određene mjere to vrijedi i za Sars-CoV-2”, rekao je.

Dodaje da isto vrijedi i za krvnu grupu, što ne samo da utječe na težinu bolesti nego i na podložnost virusu.

Usto se zaštita koju osigurava vakcina često potcjenjuje. I iako se nivo antitijela s vremenom smanjuje, ona mjesecima ostaje dovoljno visoka, što, kaže Sander, smanjuje broj zaraza.

Dittmer dodaje kako je otkriveno da posebna podgrupa antitijela pruža posebno dobru zaštitu od zaraze koronavirusom. “Mjerenje njihovog nivoa je skupo i komplikovano pa se i ne provodi. Tako da ne možete znati ima li ih neko ili ne”.

Okolnosti ili slučajnosti

Drugi fenomen koji valja spomenuti je činjenica da su nekoliko dana nakon zaraze jednim patogenom ljudi tipično manje osjetljivi na zarazu nekim drugim. Drugim riječima, obična prehlada bi vas neko vrijeme mogla štititi i od koronavirusa.

“To je djelimično zbog interferona, odbrambenih proteina u sluznici koji smanjuju osjetljivost na Sars-CoV-2 u tom vremenskom prozoru”, rekao je Sander.

U nekih ljudi imunološki sistem vrlo brzo sam uspijeva ukloniti virus iz organizma.

Niste trajno sigurni

“Švedska studija otkrila je T-ćelije (vrstu bijelih krvnih zrnaca koji su dio imunološkog sistema) kod ljudi koji nisu bili pozitivni nakon bliskog kontakta sa zaraženim članovima porodice. To je znak da je njihov imunološki sistem ‘imao posla’ sa koronavirusom, iako se to nije moglo uvijek detektirati”, kazao je Sander.

I šta se može zaključiti? Možda ste virus imali i ne znajući, možda ste imali koristi od nekih privremenih okolnosti ili nekih genetskih faktora ili jednostavno ludu sreću.

“Ništa od toga ne znači da ste trajno sigurni. Nova varijanta koronavirusa ili promijenjene okolnosti to mogu u potpunosti promijeniti”, zaključio je Sander.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad