Izumrli mamuti opet će hodati Sibirom?!

Lifestyle 23. sep 201410:26 > 10:34
Arhiv / Reuters

Mamuti će ponovo hodati Sibirom, najavljuju ruski naučnici, koji se sa južnokorejskim kolegama spremaju da započnu kloniranje ove izumrle vrste!

U okviru projekta “Vraćanje mamuta u život”, u Yakutiji, regiji na ruskom krajnjem sjeveru, bit će otvoren Međunarodni centar za kolektivnu primjenu molekularne paleontologije, čiji je cilj proučavanje stanica praživotinja.

Stručnjaci imaju dovoljno materijala za oživljavanje mamuta, jer je u Yakutiji pronađeno 75 posto svih poznatih mamuta.

Problem je u tome što su za kloniranje potrebne stanice sa očuvanom jezgrom, odnosno genetskim materijalom, koje su rijetke.

Prvi mamuti biće “rođeni” za pet do 30 godina, a stručnjaci navode da je teško dati jasnu prognozu prvih kloniranja na kojima će raditi stručnjaci Muzeja mamuta Lazarev i korejskog Fonda biotehnoloških istraživanja Soam.

Korejska strana nabavila je opremu u vrijednosti od nekoliko miliona dolara, a ima i dosta iskustva sa kloniranjem. Sjeveroistočni ruski federalni institut renovirao je prostorije koje su naučnicima potrebne za rad.

Pošto nema živih mamuta, glavni problem je pronaći stanice pogodne za standardnu proceduru kloniranja. Suština procesa sastoji se u izdvajanju jezgra iz inicijalne stanice i njeno presađivanje na mjesto jezgra jajne stanice drugog organizma.

Ruski stručnjaci počeli su davno da rade na vraćanju mamuta u život. Materijal “Maloljahovskog mamuta”, koji je najbolje očuvan, već je predan korejskim naučnicima da bi istražili njegove gene.

“Ruski vjesnik” ističe da su mamuti za građane Rusije postali svojevrstan brend. U Rusiji se čuva ogromna količina ostataka ovih životinja.

U toj zemlji čuva se i mladunac Lyuba, najbolje očuvani primjerak vunastog mamuta koji je ikada pronađen.

Naučnici su već sastavili genetsku kartu mamuta. Njeni podaci biće upoređeni sa hromozomom azijskog slona, a zatim će se taj hromozom izmijeniti i od njega će biti stvoren živi hromozom mamuta. Dobijeni materijal biće usađen u jajnu stanicu ženke slona radi dalje oplodnje.

Ipak, neki naučnici ovaj poduhvat smatraju – naučnom fantastikom.

Genetičar Svetlana Boriskina, stručnjak za genomiku i biotehnologiju, tvrdi da današnja tehnologija još nije dovoljno razvijena da bi bila uspješna.

“Ako se sve napravi po najavljenoj tehnologiji, desit će se ogroman broj genetskih grešaka koje isključuju mogućnost da životinja preživi” – smatra ona.

Naučnici su ranije više puta kloniranjem pokušavali da vrate u život neke nedavno izumrle vrste ili životinje koje su na samom rubu izumiranja.

Vraćanje izumrlih do sada nije uspjelo, ali neke ugrožene životinje sačuvane su od izumiranja.

Kritičari ideje kloniranja ističu da izumrle životinje, čak i ako prežive, neće moći da od svojih roditelja (koji će biti neka druga vrsta) nauče kako da se ponašaju u prirodi.

Oni smatraju da bi se tehnika kloniranja mogla bolje iskoristiti za povećavanje genetske raznovrsnosti ugroženih vrsta, čime bi bila povećana vjerovatnoća njihovog preživljavanja.