Prva kafa odmah nakon buđenja radi slabije nego ista ta kafa sat kasnije, i za to postoji objašnjenje

Da bi se to razumjelo, treba znati kako kofein uopšte djeluje. Tokom dana se u mozgu nakuplja tvar koja se zove adenozin. Što ste duže budni, to je ima više, i ona stvara osjećaj umora. Kofein se veže na ista mjesta u mozgu na koja se inače veže adenozin. Ne uklanja umor nego ga zaklanja, tako da poruka o umoru ne stigne.

Zbog toga kofein najbolje radi kada adenozina ima dovoljno da ga treba blokirati.

Zašto ujutro nema šta blokirati

Ovdje je prvi razlog za odgađanje.

Tokom sna tijelo razgrađuje najveći dio nakupljenog adenozina.

To znači da ga u prvim minutama nakon buđenja ima vrlo malo. Kofein tada zapravo blokira nešto čega gotovo nema.

Kafa u tom trenutku nije štetna, ali radi znatno manje nego što bi radila sat kasnije.

Kortizol koji vas budi umjesto kafe

Drugi razlog je hormon koji tijelo luči samo.

Nedugo nakon buđenja tijelo pusti nalet kortizola, hormona koji podiže budnost i pomaže da se organizam pokrene.

Taj nalet obično dostigne vrhunac tridesetak do četrdeset pet minuta nakon ustajanja, a zatim opada.

Ako kafu popijete usred tog naleta, dodajete stimulans na stimulans. Rezultat je da se učinak kafe slabije osjeti, a povećava se šansa za nemir i drhtavicu.

Ako sačekate, kofein počne djelovati taman kada kortizol počne padati, dakle onda kada je zaista potreban.

Šta se dešava ako se to ponavlja godinama

Postoji i posljedica koja se javlja s vremenom.

Ako se kofein stalno uzima u trenutku kada tijelo ionako radi punom snagom, tijelo se na njega navikne brže.

To znači da s vremenom treba više kafe za isti učinak.

Isto tako, jutarnja kafa na prazan želudac ima još jednu osobinu. Kofein djeluje kao blagi diuretik, a tijelo je nakon noći ionako blago dehidrirano, jer se kroz noć izgubi pola litre do litre tečnosti.

Zato se preporučuje da prvo dođe voda, pa tek onda kafa.

Koliko čekati

Preporuke se razlikuju, i to vrijedi reći otvoreno.

Najčešće se navodi raspon od šezdeset do devedeset minuta nakon buđenja. Neki idu i do sto dvadeset.

Važno je da se to računa od vašeg buđenja, a ne po satu. Ako ustajete u pet, prozor je oko šest i pol, a ne u devet i pol.

Za one koji rade u smjenama vrijedi isto pravilo, vezano za vlastito vrijeme ustajanja.

Šta ovdje nije dokazano

Ovaj savjet se posljednjih godina prenosi kao utvrđena nauka, a nije.

Mehanizmi su tačni: kortizol zaista ima jutarnji vrhunac, a kofein zaista blokira adenozinske receptore.

Ono što ne postoji je istraživanje koje bi dokazalo da postoji jedno najbolje vrijeme koje vrijedi za svakoga. Stručnjaci koji se time bave to izričito navode.

Uz to, ljudi se razlikuju. Neko se budi razbuđen, neko sat vremena nije za razgovor, a kod pojedinaca kofein izaziva nemir bez obzira kada se popije.

Praktičan zaključak je stoga umjeren. Ako vam kafa ujutro odgovara i nemate tegoba, nema razloga mijenjati naviku. Ako vam se čini da kafa slabo djeluje, da vam treba sve više šoljica ili da vas čini nervoznim, vrijedi probati odgoditi prvu za sat vremena i vidjeti mijenja li se išta.

Ako imate povišen krvni pritisak, poremećaj ritma srca ili tegobe s anksioznošću, o količini i vremenu uzimanja kofeina posavjetujte se s ljekarom.