Dok napolju ima četrdeset stepeni, u pećini kod Ravnog je jedanaest, i to cijele godine bez ijednog uređaja

Ime je pećina dobila upravo po tom vjetru.

Strogo uzevši, to nije vjetar nego strujanje zraka. Nastaje zato što se temperatura unutar pećine ne mijenja, dok se vanjska mijenja svakodnevno i sezonski.

Zrak uvijek putuje od toplijeg prema hladnijem, pa se na ulazu stvara stalno strujanje kojim se te dvije temperature pokušavaju izjednačiti.

Pukotine iznad pećine koje rade kao dimnjak

Objašnjenje je u onome što se nalazi iznad.

Na površini iznad Vjetrenice postoje duboke pukotine u kršu.

Ljeti kroz njih ulazi topao zrak, spušta se kroz kamen, hladi se na putu i izlazi na glavni ulaz pećine. Zbog toga na ulazu ljeti puše hladan zrak, i to snažno.

Zimi se dešava obrnuto. Zrak iz pećine je topliji od vanjskog, pa struji u suprotnom smjeru.

Brzina tog strujanja nije sistematski mjerena kroz duži period, ali povremena mjerenja pokazuju da doseže do deset metara u sekundi, a zabilježeno je i trinaest.

Zašto je temperatura ista cijele godine

Kamen sporo prima i sporo otpušta toplotu.

Na dovoljnoj dubini dnevne i sezonske promjene s površine više se ne osjete.

Zbog toga se u dubljim dijelovima pećine ustali temperatura koja odgovara prosječnoj godišnjoj temperaturi tog kraja. U Vjetrenici je to oko jedanaest stepeni.

To vrijedi i po najvećoj vrućini i u januaru. Isti princip stoji iza toga zašto su podrumi hladni ljeti, samo u znatno većem obimu.

Sedam kilometara kanala, otvoreno 750 metara

Vjetrenica je najveći pećinski sistem u Bosni i Hercegovini.

Istraženi dio je dug preko 7.300 metara, a centralni kanal je dug dva i po kilometra.

Posjetiocima je uređeno 750 metara staze. Ljeti se organizuje i duža tura prema Velikom jezeru.

Nalazi se na jugozapadnom rubu Popova polja, u mjestu Zavala, nekoliko kilometara od Ravnog. Od mora je udaljena dvanaest kilometara, a bliža je Dubrovniku nego Mostaru.

Ono po čemu je prva na svijetu

Iako je velika, po veličini nije rekorder.

Ono po čemu je prva je broj životinjskih vrsta koje u njoj žive. Zabilježeno ih je blizu 230, a preko 90 su vrste koje su se toliko prilagodile podzemlju da izvan njega ne mogu preživjeti.

Najpoznatija je čovječja ribica, blijedi vodozemac bez razvijenih očiju, koji može živjeti i do sto godina.

Taj podzemni život upravo je posljedica onoga zbog čega je unutra hladno: stalna temperatura, stalna vlaga i odsustvo svjetlosti stvaraju uslove koji se ne mijenjaju hiljadama godina.

Šta ponijeti ako idete

Praktična napomena za one koji planiraju posjetu.

Razlika između vanjske i unutrašnje temperature u ovo doba godine je i preko trideset stepeni.

To je razlika koju tijelo osjeti naglo, pa se preporučuje ponijeti jaknu ili duksericu, bez obzira koliko je vani vruće.

Obuća treba biti zatvorena i s dobrim đonom, jer je staza vlažna.

Iz ustanove koja upravlja pećinom navode da sarađuju s naučnim organizacijama, kako bi se rast broja posjetilaca uskladio s očuvanjem onoga zbog čega ljudi i dolaze.