Zimski zrak zagrijan u stanu može imati manje od 20 posto vlage: Šta to znači za kožu

Zategnuta koža, svrab po potkoljenicama i ruke koje pucaju tokom grijne sezone imaju zajednički uzrok koji se ne vidi: zrak u stanu zimi je mnogo suši nego što mislimo. Razlog je u fizici, a ne u radijatoru samom po sebi.

Hladan zrak može primiti vrlo malo vodene pare. Čak i kada je napolju magla i relativna vlažnost 90 posto, u kubnom metru zraka na minus pet stepeni ima tek oko tri grama vode. Kada taj zrak uđe u stan i zagrije se, količina vode ostaje ista, ali topao zrak može primiti mnogo više, pa relativna vlažnost naglo pada.

Od 90 posto napolju do 18 posto unutra

Prema računici koju je objavio Passivhaus institut iz Darmstadta, takav zrak nakon zagrijavanja na 20 stepeni ima relativnu vlažnost od oko 18 posto ako u prostoru nema dodatnih izvora vlage. U stvarnom domu vlagu dodaju ljudi, kuhanje, tuširanje i sušenje veša. Uz uobičajene izvore vlage, ista računica daje između 27 i 41 posto, zavisno od toga koliko se svježeg zraka ubacuje u prostor: što je izmjena vanjskog zraka veća, vlažnost je niža.

Šta suh zrak radi koži

Pregled istraživanja danskih dermatologa, objavljen 2016. u časopisu Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology, zaključio je da niska vlažnost i niske temperature slabe zaštitnu barijeru kože i čine je osjetljivijom na mehanički stres. Prema tom pregledu, ćelije kože u takvim uslovima oslobađaju više upalnih signalnih molekula, pa koža lakše reaguje na iritanse i alergene. Autori navode i da hladno, suho vrijeme povećava učestalost i rizik od pogoršanja kod osoba s atopijskim dermatitisom.

Koliko vlage je dovoljno, a koliko previše

I američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) i Mayo klinika navode da je idealno održavati vlažnost u domu između 30 i 50 posto. Više nije bolje: EPA savjetuje da vlažnost ostane ispod 60 posto, a Mayo klinika upozorava da kondenzacija pri visokoj vlažnosti može pogodovati razvoju bakterija, grinja i plijesni. U stanovima koji su već skloni vlazi i buđi ovlaživač zato nije dobro rješenje.

Šta možete uraditi

1. Izmjerite vlažnost. Jednostavan higrometar pokazuje da li je zrak zaista ispod 30 posto, umjesto da se oslanjate na osjećaj.
2. Ovlaživač u spavaćoj sobi, ali čist. Američka akademija za dermatologiju (AAD) savjetuje ga osobama sa suhom kožom, uz redovno čišćenje da se spriječi plijesan. Mayo klinika preporučuje čišćenje svaka tri dana, svakodnevnu zamjenu vode i destilovanu ili demineralizovanu vodu, jer minerali iz vode iz česme mogu ostaviti bijelu prašinu po namještaju.
3. Kratko i mlako tuširanje. AAD savjetuje pet do deset minuta i toplu, a ne vruću vodu.
4. Krema dok je koža još vlažna. Kožu tapkajte peškirom i odmah nanesite hidratantnu kremu bez mirisa.
5. Kreme i masti umjesto losiona, sa sastojcima poput glicerina, hijaluronske kiseline, vazelina, shea maslaca ili dimetikona, navodi AAD.
6. Pamuk uz kožu. Vuna i poliester direktno na osjetljivoj koži mogu je dodatno iritirati, pa AAD savjetuje sloj pamuka ili svile ispod.

Ako suhoća i svrab traju uprkos ovim koracima, AAD savjetuje pregled kod dermatologa, jer iza toga može stajati i neko kožno ili drugo oboljenje.