Kalendar koji je Milanković sastavio 1923. razići će se s gregorijanskim tek 2800. godine

Pravilo za prijestupne godine koje je Milanković predložio razlikuje se od gregorijanskog samo u stoljetnim godinama. U gregorijanskom kalendaru, koji danas koristi gotovo cijeli svijet, stoljetna godina je prijestupna ako je djeljiva s 400. Zato je 2000. bila prijestupna, a 1900. nije.

Kod Milankovića se broj stoljeća dijeli s 9. Stoljetna godina je prijestupna samo ako ostatak iznosi 2 ili 6. Za 2000. godinu to je 20 podijeljeno s 9, ostatak 2, pa je i po njegovom pravilu bila prijestupna. Za 2400. ostatak je 6, pa se oba kalendara i tada slažu.

Zašto se računanje razilazi tek 2800. godine

Prva razlika dolazi 2800. godine. Broj 28 podijeljen s 9 daje ostatak 1, pa po Milankovićevom pravilu 2800. nije prijestupna, dok po gregorijanskom jeste. Milanković je u članku iz 1924. izračunao da do prvog razilaženja dvaju kalendara treba proći 877 godina od reforme.

Iza tog pravila stoji jedna brojka. Prosječna godina u njegovom kalendaru traje 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 48 sekundi. Po njegovom računu, to se od stvarne sunčeve, takozvane tropske godine razlikuje za oko dvije sekunde, dok je gregorijanska godina od nje duža za oko 24 do 26 sekundi. Na 900 godina njegov kalendar ima 218 prijestupnih godina, gregorijanski u istom razdoblju 218,25.

Kongres u Carigradu i 13 izbačenih dana

Milanković je u maju 1923. bio na kongresu pravoslavnih crkava u Carigradu, koji je sazvao vaseljenski patrijarh Meletije IV. Na kongres je došao kao predstavnik vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i astronomske nauke. Sam je opisao tok kongresa u članku objavljenom u martu 1924. u njemačkom astronomskom časopisu Astronomische Nachrichten, a engleski prijevod iste godine objavio je američki časopis Popular Astronomy.

Kongres je odlučio da se iz kalendara izbaci 13 dana, tako da se 1. oktobar 1923. računa kao 14. oktobar. Predloženo je i da se datum Uskrsa računa astronomski, prema meridijanu Jerusalema.

Ko danas živi po Milankovićevom kalendaru

Do 2800. godine novi julijanski kalendar, kako se danas zove, poklapa se s gregorijanskim dan za dan. Zato crkve koje ga koriste Božić slave 25. decembra. Pravoslavna crkva Ukrajine prešla je na njega od 1. septembra 2023, uz obrazloženje da ga većina pomjesnih pravoslavnih crkava koristi odavno, prenio je Radio Slobodna Evropa. Uskrs je pritom zadržala po tradicionalnom računanju. Ruska crkva i dio slavenskih pravoslavnih crkava, među njima i Srpska pravoslavna crkva, i dalje se drže starog julijanskog kalendara i Božić slave 7. januara.

Inženjer iz Dalja koji je računao ledena doba

Milutin Milanković rođen je 1879. u Dalju, selu kod Osijeka koje je tada bilo u Austro-Ugarskoj. Doktorirao je tehničke nauke u Beču 1904, kratko radio kao glavni inženjer građevinske firme, a od 1909. predavao je primijenjenu matematiku na Univerzitetu u Beogradu.

Svjetsku slavu nije stekao kalendarom. Prema NASA-i, razvio je teoriju po kojoj promjene Zemljine orbite i nagiba njene ose određuju koliko sunčeve energije ljeti dobija sjever planete, a time i rast i povlačenje ledenih pokrivača. Danas se ti ciklusi zovu po njemu.