Sat na Big Benu podešava se starim penijima: jedan novčić ubrza ga 0,4 sekunde dnevno

Big Ben je, strogo uzevši, ime najvećeg zvona u kuli, teškog 13,7 tona, a sam sat u parlamentu zovu Veliki sat (Great Clock). Pokrenut je 31. maja 1859, a zvono je počelo otkucavati 11. jula iste godine, navodi britanski parlament.

Klatno od 310 kilograma koje se mjeri novčićima

Klatno sata dugo je 4,4 metra i teško 310 kilograma, a samo tijelo klatna na dnu ima 203 kilograma. Jedan njegov otkucaj traje dvije sekunde. Na šipki klatna je mala polica na koju se stavljaju stari peniji iz vremena prije prelaska Britanije na decimalni novac.

Prema parlamentarnim podacima, dodavanje jednog penija ubrzava sat za dvije petine sekunde u 24 sata, a skidanje ga za isto toliko usporava. Kad se novčić doda ili ukloni, mijenja se efektivna dužina klatna, a od nje zavisi koliko brzo se klatno njiše. Kraće klatno njiše se brže.

Dvije petine sekunde na dan djeluju zanemarivo, ali se sabiraju: da se sat ne podešava, jedan novčić viška za mjesec dana napravio bi razliku od oko 12 sekundi.

Kad je sat 2015. kasnio šest sekundi

U augustu 2015. primijećeno je da Veliki sat kasni oko šest sekundi, što je za njega neuobičajeno mnogo. Parlament je tada objavio da uzrok nije sasvim jasan i da je moglo biti riječ o više sitnih problema zajedno, pa su provjeravani klatno, pritisak zraka i temperatura, mehanizam i zupčanici. Sat je ponovo doveden u okvir od jedne sekunde, a provjere su s tri sedmično povećane na svakodnevne, uključujući vikende.

Zašto vjetar na kazaljkama ne kvari tačnost

Najvažniji dio mehanizma nisu peniji, nego takozvani dvostruki trokraki gravitacijski zaporni mehanizam (double three-legged gravity escapement). Smislio ga je Edmund Beckett Denison, časovničar amater koji je i projektovao sat, a izradio ga je časovničar Edward Dent. Konkurs za sat ocjenjivao je kraljevski astronom George Airy.

Denisonov mehanizam ublažava uticaj vanjskih sila, poput vjetra koji pritišće kazaljke, na klatno, a parlament ga naziva ključnim za tačnost sata. A kazaljke su velike: minutne od bakra duge su 4,2 metra, a satne 2,7 metara. Svaki od četiri brojčanika ima promjer sedam metara i sastavljen je od 324 komada mliječnog stakla, a središte brojčanika je 55 metara iznad tla.

Pet tona mehanizma i tegovi od gotovo 2,5 tone

Sam mehanizam sata težak je oko pet tona, a tri tega koji ga pokreću zajedno imaju gotovo dvije i po tone. Uprkos tim dimenzijama, kažu u parlamentu, sat je tačan u okviru jedne sekunde, a za to fino podešavanje i danas služe novčići koji su odavno izašli iz upotrebe.