Američki socijalisti imaju svoju favoritkinju za predsjednicu SAD-a

Njujorški ogranak Demokratskih socijalista Amerike (DSA) zvanično je pozvao zastupnicu Alexandriju Ocasio-Cortez da se kandiduje za predsjednicu na izborima 2028. godine. Odluka je donesena u obliku rezolucije na konvenciji ogranka, piše CNN.
Izglasana rezolucija nije zvanična podrška kandidaturi, nego pokušaj američkih demokratskih socijalista i lijevog krila Demokratske stranke da potaknu Ocasio-Cortez, jednu od najistaknutijih članica pokreta, na ulazak u utrku za Bijelu kuću. Gustavo Gordillo, kopredsjedavajući lokalnog ogranka, opisao je rezoluciju kao "obavezu da se potakne i izgradi temelj za predsjedničku kampanju".
Izgradnja temelja za kampanju
Gordillo je na konferenciji za novinare nakon konvencije izjavio kako su "AOC i njujorški DSA posvećeni jačanju pokreta demokratskih socijalista". Dodao je da će "DSA stvoriti uslove za predsjedničku kampanju koja može promovirati političke ciljeve radničke klase".
Slične rezolucije već su donijeli i ogranci DSA u Atlanti, Coloradu, Los Angelesu i Ithaci. U tim se dokumentima navode i politički prioriteti za koje očekuju da će ih Ocasio-Cortez zastupati. Među njima su embargo na oružje Izraelu, ukidanje Službe za imigraciju i carinu (ICE), uvođenje univerzalnog zdravstvenog osiguranja (Medicare for All) i Zeleni novi plan (Green New Deal).
Glasnogovornik zastupnice Ocasio-Cortez nije odgovorio na upite CNN-a. Ona se organizaciji ponovo pridružila u augustu, nakon što joj je članstvo nakratko isteklo.
Ko je Ocasio-Cortez?
Ocasio-Cortez je ranije izjavila da će odluku o svom sljedećem političkom koraku donijeti nakon izbora na sredini mandata. Potvrdila je da otvoreno razmatra kandidaturu za Bijelu kuću ili za mjesto u američkom Senatu. Navela je da pri razmatranju opcija uzima u obzir svoje etničko porijeklo, privatni život, godine i procjenu koji joj put nudi veće izglede za pobjedu.
Alexandria Ocasio-Cortez, poznata pod inicijalima AOC, američka je političarka i zastupnica u Predstavničkom domu Kongresa SAD-a iz New Yorka. Na nacionalnu političku scenu probila se 2018. godine kada je, kao relativno nepoznata kandidatkinja bez podrške velikih korporativnih donatora, na unutarstranačkim izborima iznenadila i pobijedila dugogodišnjeg demokratskog zastupnika Joea Crowleyja. Kao članica Demokratske stranke i organizacije Demokratski socijalisti Amerike (DSA), brzo je postala jedno od najprepoznatljivijih i najutjecajnijih lica progresivnog krila američke ljevice, poznata po vještom korištenju društvenih mreža i direktnoj komunikaciji s mlađim biračima.
Njeni ekonomski i socijalni stavovi temelje se na ideji demokratskog socijalizma i snažnoj državnoj intervenciji s ciljem smanjenja ekonomske nejednakosti. Ocasio-Cortez se zalaže za uvođenje univerzalnog javnog zdravstvenog osiguranja poznatog kao "Medicare for All", besplatno visoko obrazovanje na javnim univerzitetima te oprost studentskih dugova.
Jedna od vodećih progresivki
Smatra da stanovanje treba biti temeljno ljudsko pravo, zbog čega podržava strožu kontrolu stanarina i ulaganja u pristupačnu stanogradnju. Kako bi se ti programi finansirali, zagovara znatno veće oporezivanje najbogatijih pojedinaca i velikih korporacija, uz istovremeno jačanje radničkih sindikata, povećanje minimalne plate i uvođenje savezne garancije za zapošljavanje.
U području zaštite okoliša i energetike, Ocasio-Cortez je najpoznatija kao koautorica rezolucije "Green New Deal". Taj sveobuhvatni plan predviđa potpuni prelazak Sjedinjenih Američkih Država na obnovljive izvore energije unutar jedne decenije, ali ga direktno povezuje s ekonomskim reformama i otvaranjem miliona novih "zelenih" radnih mjesta. Njen pristup klimatskim promjenama polazi od pretpostavke da ekološka tranzicija mora istovremeno ispraviti društvene nepravde, ulažući najviše u siromašnije zajednice i radnike koji bi mogli biti pogođeni gašenjem industrije fosilnih goriva.
Na planu ljudskih prava, imigracije i vanjske politike zauzima izrazito progresivne stavove. Snažno podržava reproduktivna prava žena, zaštitu LGBTQIA+ zajednice i reformu krivičnog pravosuđa s ciljem smanjenja masovnog zatvaranja. U imigracijskoj politici zalaže se za ukidanje Službe za imigraciju i carinu (ICE) te za otvaranje puta prema državljanstvu za imigrante bez dokumenata. U vanjskoj politici često kritikuje američki vojni intervencionizam i prekomjernu potrošnju na odbranu, zalažući se za diplomatiju, smanjenje vojne pomoći određenim saveznicima te snažniji fokus na ljudska prava u međunarodnim odnosima.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare