Sve manje novih antibiotika
Antibiotici bi do 2050. mogli postati beskorisni za milione ljudi: Ljekari upozoravaju na opasnost koja prijeti cijelom svijetu

Milioni ljudi mogli bi umrijeti u narednim decenijama zbog sve veće otpornosti bakterija i drugih mikroorganizama na lijekove, upozorili su australski ljekari, ističući da bi ovaj problem do 2050. godine mogao odnijeti 39 miliona života širom svijeta.
Najnoviji podaci iz Australije pokazuju da je broj prijavljenih slučajeva kritične otpornosti na antimikrobne lijekove tokom 2024. godine porastao za više od 25 posto. Ako se nastavi sadašnji trend, broj smrtnih slučajeva povezanih s ovom pojavom mogao bi premašiti ukupan broj smrti koji se do sredine stoljeća očekuje od svih oblika raka.
Antimikrobna rezistencija nastaje kada bakterije, virusi, gljivice i paraziti razviju sposobnost preživljavanja uprkos lijekovima namijenjenim njihovom uništavanju ili suzbijanju. Najčešće se govori o otpornosti bakterija na antibiotike, zbog čega infekcije postaju sve teže, a ponekad i nemoguće za liječenje.
Predsjednik Australskog medicinskog udruženja (AMA) Michael Bonning upozorio je da ovaj problem već ima ozbiljne posljedice i da bi mogao ugroziti temelje savremene medicine.
Kada antibiotici i drugi antimikrobni lijekovi prestanu djelovati, ne postaje teže liječiti samo infekcije. Mnogo rizičniji postaju i medicinski zahvati koji se danas smatraju rutinskim, uključujući zamjenu zglobova, liječenje raka i porođaje carskim rezom, upozorio je Bonning.
Sve manje novih antibiotika
Svjetska zdravstvena organizacija prošle godine upozorila je da je otpornost na ključne antibiotike široko rasprostranjena, da raste i da nije jednako prisutna u svim dijelovima svijeta.
Prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), bakterije otporne na lijekove u SAD-u uzrokuju približno 50.800 smrtnih slučajeva godišnje. U Australiji je još 2020. godine više od 1.000 ljudi umrlo od infekcija izazvanih s pet čestih bakterija otpornih na antimikrobne lijekove.
Iako su programi odgovornog propisivanja antibiotika u zdravstvenom sistemu tokom posljednje decenije smanjili njihovu ukupnu upotrebu za približno 21 posto, zabrinjava rast propisivanja ovih lijekova u ustanovama za dugotrajnu njegu starijih osoba.
Molekularna biologinja Amy Cain, koja istražuje razvoj novih antibiotika na Univerzitetu Macquarie, upozorava da je situacija sve opasnija. Prema njenim riječima, širom svijeta postoji samo nekolicina novih antibiotika koji se trenutno razvijaju, zbog čega je potrebno hitno povećati ulaganja u istraživanje.
Jedan od problema je i nedovoljna zainteresovanost velikih farmaceutskih kompanija, jer razvoj novih antibiotika ne donosi očekivanu finansijsku dobit.
Stručnjaci upozoravaju i na pretjeranu upotrebu antibiotika u poljoprivredi. Cain smatra da bi Australija trebala slijediti primjer Evropske unije, koja je zabranila njihovu upotrebu u hrani za životinje.
Australsko medicinsko udruženje zatražilo je koordinirano djelovanje vlasti, bolnica, ljekara, apoteka i poljoprivrednog sektora, uz veća ulaganja u razvoj novih terapija i praćenje širenja otpornih mikroorganizama, navodi australski ABC.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare