Britanija, Japan i EU traže kućne zalihe za tri dana: Ima li razloga za paniku?

Šta su tačno zatražile Britanija i Japan

Britanska vlada pokrenula je trogodišnju kampanju "Be Ready" (Budi spreman). Domaćinstva treba da mogu izdržati tri dana ako nestane struje, vode, telefona ili interneta. Na listi su tri litra vode po osobi dnevno, ukupno devet litara po osobi, hrana za tri dana, gotovina, ćebad, prva pomoć, lampa i radio na baterije.

Ministar sigurnosti Dan Jarvis rekao je britanskom parlamentu da kampanja nije odgovor na konkretnu ili neposrednu prijetnju. Kampanju podržava više od 500 organizacija, od dobrotvornih udruženja do kompanija, a britanski mediji pišu da je vlada dugo oklijevala upravo zbog straha da će kampanja izazvati nepotreban strah.

U Japanu je ministar za upravljanje katastrofama Goshi Hosono najavio nacionalni apel za 2. novembar, dan kada je počela raditi nova Agencija za upravljanje katastrofama. Japanske smjernice i ranije su preporučivale oko tri litra vode po osobi dnevno i hranu za najmanje tri dana, a poželjno za sedmicu. Povod su zemljotresi, tajfuni i moguća erupcija vulkana Fuji, a ne rat.

Koliko dana zaliha traže druge države

Prema pregledima koje su objavili Newsweek i drugi mediji, slične preporuke ima više od 30 država. Najčešći rok je 72 sata, ali neke zemlje traže i više. Evropska unija je preporuku o zalihama za tri dana dala građanima još u martu 2025.

Evropska unija, Francuska, Belgija, Češka, Danska, Holandija, Kanada i Meksiko traže tri dana. Švedska, Norveška i Tajvan traže sedmicu. Njemačka ide najdalje: savezni ured za zaštitu stanovništva (BBK) savjetuje zalihe za po mogućnosti deset dana, uz napomenu da je i zaliha za tri dana dobar početak. Američka vlada ne navodi broj, nego savjetuje hranu, vodu i potrepštine za "nekoliko dana".

Sadržaj kompleta gotovo je isti svuda: flaširana voda, hrana koja dugo traje i ne mora se kuhati, lijekovi, prva pomoć, lampa, radio na baterije, punjač za mobitel, gotovina i kopije važnih dokumenata.

Preporuke nisu nove, samo se o njima glasnije govori

Njemački vodič za vanredne situacije prvi put je objavljen 2013. i od tada se redovno ažurira. Japan godinama savjetuje zalihe zbog zemljotresa, a isto radi i američki portal Ready.gov. Ono što se promijenilo jeste da je niz evropskih vlada u posljednje dvije godine obnovio i proširio svoje vodiče.

Prekretnica je bila Strategija Unije za pripravnost, koju je Evropska komisija predstavila 26. marta 2025. Komisija je tada preporučila da građani mogu biti samodovoljni najmanje 72 sata i da zemlje članice izrade svoje smjernice. Strategija je, kako je navedeno, rađena po uzoru na nordijske zemlje, gdje država, firme i građani zajedno planiraju odgovor na krize.

Zašto baš 72 sata

Logika je praktična. U velikoj nesreći, kao što su poplava, dugotrajan nestanak struje ili kibernetski napad na infrastrukturu, hitne službe ne mogu stići do svih odjednom. Moraju se prvo baviti najugroženijima i održati rad bolnica. Prva tri dana smatraju se najtežim, dok se pomoć ne organizuje.

Norveške vlasti to objašnjavaju otvoreno: ako se većina domaćinstava snađe sama nekoliko dana, službe mogu svoje snage usmjeriti na bolesne, starije i one koji su ostali bez krova.

U slučaju ekstremnih poremećaja početni period je najkritičniji, navodi Evropska komisija u strategiji iz marta 2025.

Koji su razlozi doveli do novog talasa preporuka

Vlade navode nekoliko razloga, a oni se razlikuju od zemlje do zemlje.

Sigurnosna situacija u Evropi. Nakon ruske invazije na Ukrajinu Švedska i Finska ušle su u NATO i u novembru 2024. obnovile vodiče za krizu i rat. Britanski ministar odbrane Wes Streeting upozorio je krajem oktobra da zemlja ima nešto više od 1.000 dana da ojača odvraćanje i spremnost za mogući sukob, a kao prijetnje naveo je i sabotaže kritične infrastrukture koje podržavaju države.

Kibernetski napadi. Britanska vlada je uz kampanju navela i tehnički incident iz iste sedmice: Nacionalni centar za kibernetsku sigurnost poslao je 50.000 upozorenja organizacijama nakon otkrića ranjivosti u programskom jeziku PHP, koji koriste milioni web stranica.

Klimatske promjene i prirodne katastrofe. Britanska kampanja pokrenuta je pred sezonu zimskih oluja, a francuski vodič ne govori samo o sukobima nego i o prirodnim katastrofama.

Iskustvo velikih nestanaka struje. Kad je 28. aprila 2025. nestalo struje u Španiji i Portugalu, milioni ljudi satima nisu mogli platiti karticom, a radija na baterije u prodavnicama je brzo nestalo. Evropska komesarka Hadja Lahbib tada je rekla da je to upravo događaj za koji je EU zamislila komplet za 72 sata i istakla gotovinu kao ključnu pouku. Taj nestanak struje odnio je i indirektne žrtve, sedam u Španiji i jednu u Portugalu, povezane s nesrećama sa svijećama, agregatima i požarima.

Ima li mjesta za paniku

Ukratko: ne. Nijedna vlada koja je izdala preporuke nije najavila rat, vanredno stanje ili nestašicu. Britanska vlada izričito kaže da kampanja ne odgovara na konkretnu prijetnju, a japanska je apel vezala za osnivanje agencije za prirodne katastrofe.

Dio onoga što se dijeli na mrežama pretjeruje. Bivši zamjenik direktora FBI-ja Dan Bongino u svom je podcastu savjetovao zalihe za 30 dana, ali to je njegovo mišljenje, a ne smjernica bilo koje vlade. Zvanične preporuke kreću se od tri do deset dana.

U Britaniji je nakon kampanje porasla prodaja radija na navijanje, lampi, baterija, vode i konzervi, a neki modeli radija su rasprodani. Guardian je ipak naveo da nema dokaza o široko rasprostranjenoj paničnoj kupovini hrane, kakvu je zemlja vidjela na početku pandemije. Vlasti upravo zato savjetuju postepeno: nekoliko konzervi više pri svakoj kupovini, a ne veliku kupovinu u jednom danu.

Velika kupovina u jednom danu nema smisla ni iz praktičnog razloga: preporuka je zaliha za nekoliko dana, a hrana kupljena u žurbi i u većim količinama često završi u smeću kad joj istekne rok.

Koliko vode i hrane treba vašem domaćinstvu

Ako želite provjeriti svoje zalihe, ispod možete izračunati orijentacione količine za broj ukućana i broj dana. Količine hrane izvedene su iz njemačke liste, a voda iz njemačke i britanske preporuke.

Njemački BBK savjetuje takozvanu živu zalihu: kupujte namirnice koje inače jedete, nove stavljajte iza starih i trošite ih prije isteka roka. Za tri dana dovoljno je nekoliko konzervi, paket tjestenine ili riže, trajno mlijeko, keks, orašasti plodovi i flaširana voda. Ne zaboravite lijekove koje redovno pijete, hranu za kućne ljubimce i nešto gotovine u sitnijim novčanicama.

A Bosna i Hercegovina?

U BiH nismo pronašli nacionalnu kampanju o kućnim zalihama sličnu onima u EU. Civilne zaštite na nivou entiteta, kantona i općina izdaju upute kad prijeti konkretna opasnost, kao kod poplava, kada građanima savjetuju da pripreme pitku vodu i ne piju vodu iz česme.

Za one koji žele gotov vodič na svom jeziku, norveška Direkcija za civilnu zaštitu objavila je svoju brošuru o zalihama i na bosanskom, hrvatskom i srpskom. Preporučuje oko 20 litara vode za piće po osobi i hranu za sedmicu dana. U susjednoj Hrvatskoj država ima strateške robne zalihe za snabdijevanje oko 50.000 ljudi od 15 do 60 dana, ali i tamo se građanima savjetuje da prve dane nakon katastrofe premoste sami.

Broj Operativnog centra civilne zaštite u slučaju opasnosti je 121.