Ovog vikenda građani Njemačke će glasati na dosad možda najneizvjesnijim izborima koji će otkriti ime novog kancelara, s tim što ovaj put odlazeća kancelarka Angela Merkel neće biti među kandidatima za ovu poziciju.

Od preuzimanja dužnosti 2005. godine, Merkel je bila simbol stabilnosti u Europi, navodi se u opširnoj analizi CNN-a posvećenoj izborima u ovoj europskoj zemlji. Političarka koja je prebrodila valove populizma, financijskih kriza, pandemije i Brexita, ostat će zapamćena kao najuspješniji ženski lider u svijetu.

Merkel će se povući s političke scene onog trenutka kad se obznane rezultati dosad možda najneizvjesnijih izbora.

U poređenju s glasanjem iz 2007. ili 2013. godine, “postoji mnogo veća šansa za značajan pomak u njemačkoj politici nakon izbora,” smatra Pepijn Bergsen, istraživač međunarodne think-tank organizacije Chatham House.

Utrka za nasljednikom Merkel je tijesna, a konačni pobjednik moguće neće biti poznat danima ili čak sedmicama nakon zatvaranja birališta. Nijemci će odlučiti po prvi put kako će njihova zemlja izgledati nakon vodstva kancelarke koja je na čelu zemlje provela 16 proteklih godina.

‘Međunarodna reputacija stabilnosti’

Odlazak Merkel s prvih linija svjetske politike očekivao se duže vremena. Prvi put je odlazak najavila 2018. godine kazavši kako neće tražiti reizbor na kraju svog mandata. Za vrijeme službe surađivala je sa pet britanskih premijera, četiri francuska predsjednika, sedam talijanskih premijera i četiri američka vrhovna zapovjednika.

Njen mandat bio je ispunjen velikim događajima, a nepokolebljivo prisustvo tokom cijelog tog perioda donio joj je međunarodnu reputaciju stabilnosti.

“To je funkcioniralo jako dobro u političkom smislu za nju i za Njemačku na svjetskoj sceni,” kaže Bergsen u razgovoru za CNN i dodaje:

“Njemačka je u ekonomskom smislu dobro snalazila u proteklih 15 godina i Njemačka nije prošla loše tokom financijske krize, ali došlo je do spoznaje da to neće trajati.”

Europska izbjeglička kriza pokazala se kao glavni izazov političke partije Angele Merkel, Kršćanske demokratske unije (CDU), a loše ocjene su joj donijeli i bliski odnosi s Kinom.

Međutim, dolaskom pandemije, Njemačka se pokazala bolje od mnogih susjednih zemalja, i zahvaljujući tome Merkel će funkciju napustiti uz poštovanje većine Nijemaca.

“U Njemačkoj je gledaju vrlo pozitivno, jer je povezuju sa stabilnošću – ljudi znaju šta dobijaju,” pojašnjava Ben Schreer iz berlinskog ogranka Međunarodnog instituta za strategijske studije.

Ko su potencijalni nasljednici?

Njemačkom politikom dominiraju dvije političke partije – CDU, stranka desnog centra, i ljevičarska Socijalna demokratska partija (SPD), koje su zajedno vladale u koaliciji u proteklih osam godina.

Ali postoje i druge stranke kojima je porasla popularnost tokom proteklog desetljeća dok su CDU i SPD počele gubiti teritorij, pa se kao prvi ozbiljan rival na izborima pojavila Zelena stranka.

Nasljednik Angele Merkel na čelu CDU je 60-godišnji Armin Laschet, dugogodišnji suradnik i zamjenik predsjednice stranke od 2012. godine. S radnim iskustvom u pravnoj struci i novinarstvu, izabran je u njemački Bundestag 1994. godine. Iako je dobio podršku Merkel, ankete pokazuju da će njen odlazak s čela stranke igrati veliki uticaj na odluku njemačkih glasača.

Glavni protivnik Lascheta je SPD-ov Olaf Scholz, koji je iznenadio dobrom pozicijom na anketama u proteklim sedmicama. Bio je dugogodišnji suradnik Merkel kao ministar financija i vice-kancelar, što ga automatski stavlja u bolju poziciju na glasanju od samog kandidata CDU-a.

Ipak, ankete sugerišu kako je velik broj glasača i dalje neodlučan kome će dati glas u nedjelju, što ishod izbora čini neizvjesnim.

Predsjednica Zelene partije Annalena Baerbock također je iznenadila izlaskom na početku kampanje, navodeći glasače da se zapitaju da li bi ona mogla biti prva “zelena” kancelarka u zemlji.

Bivša profesionalna gimnastičarka na trampolini se ističe u moru uglavnom muških lidera, a iskoristila je klimatske promjene kao glavni adut kako bi pridobila povjerenje glasača u kampanji.

Krajnja desničarska AfD stranka dijeli četvrto mjesto sa liberalnom Slobodarskom demokratskom strankom, a izbjeglička kriza im je donijela skok na političkoj sceni te računaju na glasove građana koji su izrazili nezadovoljstvo zbog imigracijske politike u zemlji.

Hoće li Njemačka bez Merkel ostati lider na svjetskoj sceni?

Globane posljedice glasanja ove nedjelje su jasne: Merkel je dugoročno gledano postala de facto lider Europe i nije izvjesno da li će njezin nasljednik imati istu poziciju.

“Njemačka će se suočiti sa značajnim vanjskopolitičkim izazovima s kojima se mora nositi nova vlada,” smatra Schreer, i dodaje:

“Postavlja se pitanje, ko će zamijeniti Merkel i hoće li ta osoba imati istu karizmu i sposobnosti koje je ona imala? Saveznici su skeptični, a i sami Nijemci su oprezni u vezi s tim.”

Ključni dio uloge Merkel bila je njezina uporna odlučnost da zadrži koheziju između zemalja članica Europske unije.

Bergsen vjeruje kako će francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušati preuzeti lidersku poziciju Merkel, što bi značilo moguće pomjeranje odnosa u snagama.

Gledajući dalje, novi njemački lider će također morati uravnotežiti odnose te zemlje sa Sjedinjenim Državama i Kinom, dvije nacije s kojima je Merkel pokušala održati bliske veze.

Ključno je zadržati Ujedinjeno Kraljevstvo nakon odlaska iz EU, smatraju analitičari.

“Velika Britanija ostaje važan partner u strateškom smislu, a Njemačka zna da će, ako Velika Britanija nije angažirana na evropskom kontinentu, to podijeliti Europljane”, rekao je Schreer, i zaključuje:

“Njemačka je veoma cijenjena država na međunarodnoj sceni, u to nema sumnje. Pitanje je: Da li to sada Njemačkoj omogućava da izdrži međunarodne oluje koje zasigurno dolaze?”