Izloženost Kine kao glavnog kupca iranske nafte

Peking je ujedno i najveći kupac nafte iz Venecuele te jedan od vodećih uvoznika ruske nafte. Kupovinom energenata iz ove tri zemlje, koje se suočavaju s različitim zapadnim sankcijama, Kina je posljednjih godina uštedjela milijarde dolara na troškovima uvoza.

Prema podacima analitičke kompanije Kpler za 2025. godinu, Kina kupuje više od 80 posto iranske nafte koja se izvozi morem. Zbog američkih sankcija, čiji je cilj ograničiti finansiranje iranskog nuklearnog programa, Iran ima ograničen broj kupaca.

Kina je prošle godine u prosjeku kupovala oko 1,38 miliona barela iranske nafte dnevno, što je činilo približno 13,4 posto od ukupno 10,27 miliona barela dnevno koje je uvozila morskim putem.

Glavni kineski kupci iranske sirove nafte su nezavisne rafinerije, poznate kao “čajanke”, uglavnom smještene u provinciji Shandong. One se odlučuju za iransku naftu zbog značajnih cjenovnih popusta u odnosu na barele koji nisu pod sankcijama. Ove rafinerije čine oko četvrtine ukupnog rafinerijskog kapaciteta Kine i posluju s uskim, a ponekad i negativnim profitnim maržama, dodatno opterećenim slabijom domaćom potražnjom za prerađenim derivatima.

Velike kineske državne naftne kompanije, prema navodima trgovaca i stručnjaka, nisu kupovale iransku naftu od 2018. i 2019. godine.

Iranska nafta tipa Iranian Light od decembra se prodaje po cijeni od oko 8 do 10 dolara ispod referentne cijene ICE Brent po barelu na isporučenoj osnovi u Kini, u odnosu na oko 6 dolara popusta u septembru. To znači da kineske rafinerije ostvaruju uštedu od približno 8 do 10 dolara po barelu u poređenju s kupovinom nafte iz Omana, koja nije pod sankcijama. Popusti su povećani zbog velikih zaliha u kopnenim skladištima i na tankerima.

Iran trenutno ima rekordne količine nafte na moru, ekvivalentne oko 50 dana proizvodnje, budući da je Kina smanjila kupovine zbog sankcija, dok Teheran nastoji zaštititi zalihe od rizika američkih udara.

Sjedinjene Američke Države ponovo su uvele sankcije Iranu 2018. godine, a administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je aktuelni predsjednik SAD-a, uvela je više novih paketa sankcija na iransku trgovinu naftom od preuzimanja dužnosti u januaru. Te mjere uključuju i sankcije protiv tri kineske nezavisne rafinerije, što je dovelo do smanjenja kupovina kod dijela srednje velikih kompanija zabrinutih zbog mogućih kazni.

Peking odbacuje jednostrane sankcije i brani trgovinu s Iranom kao legitimnu. Iranska nafta koja se uvozi u Kinu često se, prema navodima trgovaca, vodi kao da potiče iz drugih zemalja, poput Malezije, važnog tranzitnog čvorišta, ili Indonezije. Kineski carinski podaci ne bilježe isporuke nafte iz Irana od jula 2022., navodi Reuters.

Kina, najveći svjetski uvoznik sirove nafte, glavni je kupac iranske nafte među zemljama članicama OPEC-a, što Peking čini posebno izloženim mogućim poremećajima isporuka usljed sukoba na Bliskom istoku.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad