Iranske bespilotne letjelice korištene u najnovijim napadima na ukrajinske gradove pune su komponenti proizvedenih u Evropi, navodi se u tajnom dokumentu koji je Kijev poslao svojim zapadnim saveznicima u kojem traži rakete dugog dometa za napad na proizvodne lokacije u Rusiji, Iranu i Siriji.
U dokumentu na 47 stranica koji je ukrajinska vlada dostavila vladama G7 u augustu, tvrdi se da je u prethodna tri mjeseca bilo više od 600 napada na gradove koristeći bespilotne letjelice (UAV) koje sadrže zapadnu tehnologiju.
Prema dokumentu do kojeg je došao Guardian, 52 električne komponente koje su proizvele zapadne kompanije pronađene su u dronu Shahed-131 i 57 u modelu Shahed-136, koji ima domet leta od 2.000 km i brzinu od 180 km na sat.
Ukrajina traži raketne napade na proizvodne pogone u Iranu, Siriji i Rusiji
Pet evropskih kompanija, uključujući poljsku podružnicu britanske multinacionalne kompanije, imenovane su kao originalni proizvođači identifikovanih komponenti.
“Među proizvođačima su kompanije sa sjedištem u zemljama koalicije za sankcije: u Sjedinjenim Državama, Švicarskoj, Holandiji, Njemačkoj, Kanadi, Japanu i Poljskoj”, navodi se.
Prema dokumentu, Iran je već diverzificirao svoju proizvodnju korištenjem sirijske fabrike koja isporučuje u rusku luku Novorosijsk, ali se proizvodnja dronova premješta u Rusiju, u centralnu tatarsku regiju Alabuga, iako Teheran i dalje isporučuje komponente.
Navodi se da iranska vlada pokušava da se “ogradi od isporuke oružja Rusiji” i da “ne može da se nosi sa ruskom potražnjom i intenzitetom upotrebe u Ukrajini“.
Među prijedlozima za akciju zapadnih saveznika Ukrajine su “raketni napadi na proizvodne pogone ovih bespilotnih letjelica u Iranu, Siriji, kao i na potencijalno proizvodno mjesto u Ruskoj federaciji“.
“Ovo gore mogu izvršiti ukrajinske odbrambene snage ako partneri obezbede neophodna sredstva za uništenje”, navodi se.
Dodatna saradnja Rusije i Irana u “proizvodnji i modernizaciji”?
U dokumentu nema nagoveštaja o bilo kakvom prekršaju zapadnih kompanija čiji su dijelovi identifikovani.
“Proizvodnja iranskih bespilotnih letjelica se prilagodila i uglavnom koristi dostupne komercijalne komponente, čija je nabavka slabo ili uopće ne kontrolirana”, navodi se u dokumentu.
U ukrajinskom izvještaju navodi se da carinski podaci pokazuju da “skoro sav uvoz u Iran potiče iz Turske, Indije, Kazahstana, Uzbekistana, Vijetnama i Kostarike“.
Bart Groothuis, europarlamentarac koji sjedi u pododboru za odbranu i sigurnost Evropskog parlamenta, rekao je da nije bilo dovoljno koordinacije među obavještajnim službama EU da bi se uhvatile u koštac sa zloupotrebom zapadnih komponenti.
“Mislim da mnoge evropske obavještajne agencije čak i ne gledaju na sankcije“, rekao je.
Dokument ukrajinske vlade pruža analizu ruskih promjenjivih taktika i planova proizvodnje od kada je zabilježena prva upotreba bespilotnih letjelica Shahed u regiji Harkov 13. septembra. 2022, u gradu Kupiansk.
U njemu se navodi da je pauza u napadima koja je trajala od 17. novembra do 7. decembra bila “vjerovatno zbog prilagođavanja dronova dizajniranih za toplu klimu na ukrajinsku zimu”, te da to “može ukazivati na dodatnu saradnju između Rusije i Irana u proizvodnji i modernizaciji” ovih letjelica.
Navodi se da se isporuke bespilotnih letjelica Shahed-136/131 iz Irana u Rusiju odvijaju preko Kaspijskog mora, te da se “iz Teherana, dronovi isporučuju u iransku luku Amirabad, odakle se otpremaju u ruski lučki grad Mahačkalu”. Oznake na elektronskim komponentama na dronovima korištenim u Ukrajini poslednjih mjeseci su uništene, “vjerovatno laserom”, a ruske snage su počele da koriste nazive Geranium-1 i Geranium-2 za dronove, što je “vjerovatno dio sporazuma između Irana i Rusije da se prikrije uloga Irana”, piše u dokumentu.
Početkom jula u Ukrajini je oboren novi model Shahed-136 sa oznakom “Y002”, koji je “možda sastavljen u novom proizvodnom pogonu u Rusiji”. Rečeno je da je uzorak imao drugačiju lajsnu krila, što “može ukazati i na proizvodnju na novoj lokaciji”.
U dokumentu se ističe da Rusija i Iran “već rade na novom motoru za Shahed-136, koji bi trebao osigurati bolju brzinu i domet”.
Teško kontrolisati prodaju komponenti
Dokument koji je proslijeđen zemljama G7, što uključuje Francusku, SAD, Veliku Britaniju, Njemačku, Japan, Italiju i Kanadu, te EU, navodi da je u oborenim modelima dronova pronađen je širok spektar komponenti koje proizvode zapadne kompanije.
Pumpa za gorivo proizvedena u Poljskoj koju je proizvela njemačka kompanija Ti Automotive Gmbh, kojoj je britanska multinacionalna kompanija TI Fluid Systems matična kompanija, otkrivena je u Shahed-136, kao i mikrokontroler sa ugrađenom fleš memorijom i regulatorom pada sa inhibitorom koji je proizvela švicarska firme STMicroelectronics, navodi se. Također su u dronu u Shahed-136 pronađene komponente koje je napravio International Rectifier, podružnica njemačke firme Infineon Technologies AG.
Kompanija TI Fluid Systems nije odgovorila novinarima Guardiana na zahtjev za komentar. Njihova oprema je slobodno dostupna za kupovinu od trgovaca širom Evrope, a kompanija je ranije rekla da ne prodaje u Iran.
Glasnogovornik STMicroelectronics-a je rekao: “Radimo sa više od 200.000 kupaca i hiljadama partnera širom svijeta. Ne odobravamo niti odobravamo upotrebu naših proizvoda izvan predviđene namjene”.
“Imamo sveobuhvatan globalni program usklađenosti trgovine kroz koji poštujemo sva pravila i propise međunarodne trgovine. Imamo program usklađenosti interne kontrole izvoza koji sadrži obuku i procedure za osiguranje usklađenosti sa različitim propisima o kontroli izvoza. Kao dio tog programa, pružamo smjernice našim prodajnim kanalima kako bismo uvjerili da svaka strana u našem lancu snabdijevanja razumije svoju odgovornost da poštuje važeće zakone i propise”, naveli su iz ove kompanije.
Portparol Infineona rekao je da nije prodavao komponente Iranu i da je likvidirao svoju operaciju u Rusiji u martu prošle godine.
“Uopšteno govoreći, usklađenost sa važećim zakonima je od najveće važnosti za Infineon, a mi smo uspostavili snažne politike i procese za usklađivanje sa ovim zakonima. Upućujemo naše kupce, uključujući distributere, da obavljaju samo uzastopnu prodaju u skladu sa važećim pravilima”, naveli su iz kompanije.
“Pokazalo se da je teško kontrolirati prodaju tijekom cijelog životnog vijeka proizvoda. Ipak, poduzeli smo opsežne mjere koje su nam na raspolaganju kako bismo osigurali usklađenost sa sankcijama protiv Rusije s ciljem ne samo da se pridržavamo slova već i duha sankcija”, dodali su.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!