Kina drži Putina u šaci: Kako Peking profitira od ruskog očaja i sankcija Zapada

Rusija često ističe "neograničeno" partnerstvo s Kinom - izraz koji je nastao neposredno prije početka rata u Ukrajini pri jednom od već brojnih susreta Vladimira Putina i Xi Jinpinga - no ti odnosi postaju sve jednostraniji, piše Deutsche Welle.

Iako je prošle godine volumen bilateralne trgovine nešto pao zbog nižih cijena nafte, ruski izvoz robe u Kinu gotovo se udvostručio od februara 2022. godine, kada je Moskva pokrenula napad na Ukrajinu. Godine 2024. Rusija je u Kinu izvezla robu u vrijednosti od oko 129 milijardi dolara, pri čemu se velika većina odnosi tek na rudna bogatstva: na sirovu naftu, ugalj i prirodni gas, a sve to prodato je Kini uz znatne popuste.

Centar za istraživanje energije i čistog vazduha izračunao je da je Kina od početka rata nabavila fosilna goriva iz Rusije u vrijednosti preko 372 milijarde dolara. To je Moskvi od ključnog značaja u nabavci deviza za finansiranje vojske, uprkos zapadnim sankcijama.

S druge strane, Kina je u Rusiju izvezla robu u vrijednosti od gotovo 116 milijardi dolara, opskrbljujući je strojevima, elektronikom i vozilima koji su zamijenili zapadne dobavljače nakon njihovog povlačenja s ruskog tržišta.

Iako se Peking suzdržava od direktne isporuke oružja i vojne opreme Rusiji, Kina je isporučila robu dvostruke namjene u vrijednosti više milijardi dolara - proizvode i tehnologiju civilne upotrebe koji imaju i vojnu primjenu. Time se takođe održava rad ruske odbrambene industrije.

Ova posjeta Kini bila je zapravo proslava 25. godišnjice sporazuma o saradnji tih dviju zemalja, ali još i prije 25 godina radilo se o sporazumu između donekle ravnopravnih partnera - sad Moskva sve više zavisi od kineskih prioriteta.

Kina praktično jedini izvor nove tehnologije

Zapadne sankcije, uvedene od 2022. godine i vremenom sve oštrije, presjekle su Rusiji neposredan pristup naprednoj zapadnoj tehnologiji. SAD, EU, Velika Britanija i saveznici zabranili su izvoz poluvodiča, mikroelektronike, preciznih alatnih mašina i druge robe dvostruke namjene ključne za proizvodnju oružja.

Kao odgovor, Moskva se okrenula Kini koja je, prema podacima Bloomberga, 2025. godine osigurala oko 90 posto ruskog uvoza tehnologije pod sankcijama, u odnosu na 80 posto godinu ranije.

Nabavka opreme poput alatnih mašina za proizvodnju projektila i dronova danas je znatno teža i skuplja nego prije rata. Rusija mora koristiti složene mreže zaobilaženja preko trećih zemalja i često plaća i do 90 posto više u odnosu na cijene koje je plaćala prije nego što je povela rat.

Peking je, prema izvještajima Bloomberga, Rusiji takođe omogućio pristup obavještajnim podacima posmatranja Zemlje, satelitskim snimcima za vojne potrebe i dronovima. Kineska tehnologija omogućila je Rusiji da održi, pa čak i poveća proizvodnju projektila, dronova i drugog oružja te tako očuva ratnu ekonomiju.

Kako Rusija uopšte plaća Kini?

Nakon izbijanja rata u Ukrajini, SAD, EU i saveznici isključili su velike ruske banke iz međunarodnog platnog sistema SWIFT i zamrznuli oko 300 milijardi dolara deviznih rezervi ruske centralne banke u inostranstvu.

Time je globalni finansijski sistem u kojem dominira dolar pretvoren i u sredstvo protiv Kremlja, a transakcije u dolarima i eurima postale su rizične ili nemoguće. Uvedene su i sekundarne sankcije koje su bankama, kompanijama i pojedincima širom svijeta stvarale dodatni pritisak ako bi nastavili poslovati s ruskim partnerima pod sankcijama.

Kao odgovor, Moskva i Peking ubrzali su proces udaljavanja od dolara i okretanja vlastitim valutama. Prema ruskom ministru finansija Antonu Siluanovu, do kraja prošle godine više od 99 posto međusobne trgovine obračunavalo se u rubljama i juanima.

Taj trend dodatno podstiče grupa BRICS, koja zagovara obračune u nacionalnim valutama među svojim članicama, a razmatrala je i uvođenje zajedničke valute.

Tzv. "juanizacija" stvara i nove zavisnosti. Rusija se povremeno suočava s manjkom juana, višim troškovima zaduživanja i mora prihvatati jaču pregovaračku poziciju Pekinga. Kina ne nastoji preko noći zamijeniti dolar, ali šira upotreba juana povećava njen globalni ekonomski uticaj. Države koje trguju ili se zadužuju u juanima sve su čvršće vezane uz kinesku ekonomiju i politiku.

Gdje je kraj uticaja Kine nad Rusijom?

Mnogi analitičari odnosa Rusije i Kine smatraju da će kineski uticaj na Moskvu u idućim godinama dodatno rasti. Tokom ove posjete Putin je htio dogovoriti i nove projekte gasovoda koji bi dodatno ojačali ruske izvozne prihode i kinesku energetsku sigurnost.

Čini se kako to Pekingu odgovara: povećanje kapaciteta naftovoda i gasovoda prema Kini "znatno bi povećalo energetsku sigurnost Pekinga u slučaju krize oko Tajvana", napisao je na platformi Substack Joseph Webster iz Atlantic Councila.

Kremlj posebno želi da završi projekat gasovoda Snaga Sibira 2, koji bi preko Mongolije mogao u Kinu godišnje isporučivati do 50 milijardi kubnih metara gasa. Projekat je godinama na čekanju zbog sporova oko cijene i tehničkih pitanja.

Kineski interes za pouzdanu opskrbu energijom kopnenim putem još je veći nakon blokade Hormuškog tjesnaca tokom rata s Iranom. No u Putinovoj posjeti Pekingu potpisano je dvadesetak novih sporazuma o saradnji - ali opet nije došlo do pomaka u projektu Snaga Sibira 2. Jer takav projekat treba Putinu, ali Xi lako može još čekati bolje uslove za isporuku tog ruskog gasa i ne želi postati previše zavisan samo o jednom izvoru.

Sastanak Putina i Xija dolazi svega nekoliko dana nakon posjete američkog predsjednika Donalda Trumpa Pekingu, tokom koje su Washington i Peking pokušali stabilizovati odnose u području trgovine, tehnologije i globalnih pitanja nakon nekoliko napetih godina. Poboljšanje odnosa između SAD-a i Kine ne bi išlo u korist Putinu - time bi se smanjio kineski interes za potpuno svrstavanje uz Rusiju protiv Zapada.

A Peking je i pred Trumpom i sad s Putinom jasno pokazao: ono što je Kini daleko na prvom mjestu jesu njeni vlastiti globalni ekonomski i svaki drugi interesi pišeDW.