
Tri mjeseca nakon što je naredio napade na Iran, američki predsjednik Donald Trump suočava se s pitanjem koje sve više opterećuje Washington: da li dobija vojne bitke, ali gubi širi rat?
Reutersova analiza navodi da je Trump ostvario značajne taktičke uspjehe protiv Irana, ali da zasad nije jasno može li ih pretvoriti u političku i geopolitičku pobjedu. Iran je vojno i ekonomski pogođen, ali njegova vlast je opstala, nuklearni ustupci nisu postignuti, a Teheran je pokazao da i dalje može ozbiljno poremetiti sigurnost Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom i gasom.
Pobjeda koja ne izgleda sigurno
Trump je više puta tvrdio da je ostvario potpunu pobjedu, ali Reuters piše da takve tvrdnje, prema dijelu analitičara, zvuče sve manje uvjerljivo. Aaron David Miller, bivši američki pregovarač za Bliski istok u republikanskim i demokratskim administracijama, ocijenio je da se rat koji je trebao biti “kratkoročni trijumf” za Trumpa pretvara u “dugoročni strateški neuspjeh”.
Za Trumpa je to posebno važno jer, kako navodi Reuters, on izrazito vodi računa o percepciji pobjede i poraza. Analitičari smatraju da bi zbog toga mogao odbiti svaki kompromis koji bi izgledao kao povlačenje s maksimalističkih pozicija ili kao povratak na nuklearni sporazum s Iranom iz 2015. godine, koji je sam napustio tokom prvog mandata.
Bijela kuća odbacuje takve ocjene. Glasnogovornica Olivia Wales poručila je da su SAD “ispunile ili premašile” sve vojne ciljeve operacije “Epic Fury”, dodajući da Trump “drži sve karte” i da mudro ostavlja sve opcije otvorenim.
Pritisak kod kuće
Reuters navodi da se Trump sada suočava i s domaćim pritiskom zbog visokih cijena goriva, niskog rejtinga i nepopularnog rata uoči izbora za Kongres. Njegova Republikanska stranka istovremeno pokušava zadržati kontrolu nad Kongresom.
Prema analitičarima, Trump se nalazi pred teškim izborom: prihvatiti potencijalno manjkav dogovor kao izlaz iz krize ili ponovo eskalirati vojnim udarima i riskirati još duži sukob. Jedna od mogućnosti, ako diplomatija propadne, bila bi serija oštrih, ali ograničenih udara koje bi Trump mogao predstaviti kao konačnu pobjedu i potom pokušati zatvoriti krizu.
Reuters navodi i da Trump pokazuje frustraciju zbog nemogućnosti da kontroliše narativ o ratu. Kritičare je napadao, a medije optuživao za “izdaju”. Iako ga baza pokreta MAGA uglavnom i dalje podržava, u nekada gotovo jedinstvenoj podršci republikanskih zastupnika počele su se pojavljivati pukotine.
Iran slabiji, ali ne slomljen
Na početku sukoba američki zračni udari brzo su degradirali iranske zalihe balističkih raketa, potopili veći dio mornarice i ubili brojne visoke vojne i političke lidere. Međutim, Teheran je odgovorio blokadom Hormuškog moreuza, što je podiglo cijene energenata, te napadima na Izrael i susjedne zaljevske države. Trump je potom naredio blokadu iranskih luka, ali ni to nije natjeralo Teheran na ustupke.
Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog nacionalnog obavještajnog oficira za Bliski istok, ocjenjuje da su iranske vlasti pretrpjele razorne udarce, ali da sam opstanak pod američkim napadom smatraju uspjehom. Prema njegovim riječima, Iran je otkrio koliko pritiska može izvršiti na plovidbu u Zaljevu i vjeruje da može izdržati više ekonomske boli od Trumpa.
Ciljevi još nisu ostvareni
Trump je kao ciljeve naveo zatvaranje iranskog puta ka nuklearnom oružju, smanjenje sposobnosti Irana da prijeti regionu i američkim interesima, te stvaranje uslova za promjenu vlasti u Teheranu. Reuters navodi da nema znakova da su ti ciljevi ostvareni.
Posebno problematično za Washington ostaje pitanje iranskog nuklearnog programa. Zalihe visoko obogaćenog uranija, prema analizi, vjerovatno su ostale zakopane nakon američkih i izraelskih udara, dok Iran traži da SAD priznaju njegovo pravo na obogaćivanje uranija u, kako tvrdi, miroljubive svrhe. Reuters također navodi, pozivajući se na dva visoka iranska zvaničnika, da je vrhovni vođa Irana naredio da se uranij blizu nivoa potrebnog za oružje ne šalje u inostranstvo.
Dio analitičara upozorava da bi rat mogao imati suprotan efekat od onoga koji Washington želi: Iran bi mogao postati odlučniji da razvije nuklearno oružje kao zaštitu od budućih napada, slično Sjevernoj Koreji.
Šira cijena za SAD
Reuters navodi da Trump dodatno ima problem s pogoršanjem odnosa s tradicionalnim evropskim saveznicima, koji uglavnom nisu prihvatili njegove pozive za pomoć u ratu o kojem prethodno nisu bili konsultovani. Istovremeno, Kina i Rusija izvlače pouke o američkim slabostima u suočavanju s iranskim asimetričnim taktikama i o iscrpljivanju pojedinih zaliha američkog oružja.
Kriza još nije završena i Trump bi, ako pregovori krenu u njegovu korist, još mogao pronaći izlaz koji bi predstavio kao pobjedu. Ipak, glavna poruka Reutersove analize je da vojna nadmoć SAD-a nije bila dovoljna da natjera Iran na kapitulaciju. Trump je možda dobio bitke, ali pitanje da li gubi rat ostaje otvoreno.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare