Netanyahu ostaje premijer Izraela uprkos gubitku većine, opozicija nema dovoljno glasova da ga smijeni

Prema projekcijama tri vodeće izraelske televizije, nakon gotovo 86 posto prebrojanih glasova, Netanyahuov blok desničarskih, krajnje desničarskih i ultraortodoksnih stranaka trebao bi osvojiti 53 od ukupno 120 mjesta u Knessetu.

Opozicioni blok predvođen bivšim načelnikom Generalštaba izraelske vojske Gadijem Eisenkotom mogao bi dobiti 48 mandata, dok se strankama koje predstavljaju arapske građane Izraela predviđa rekordnih 19 mjesta.

Za parlamentarnu većinu potreban je najmanje 61 mandat.

Iako prebrojavanje glasova još traje i konačni rezultati mogu biti drugačiji, projekcije ukazuju na to da nijedan blok trenutno nema dovoljno zastupnika za samostalno formiranje vlade.

Netanyahu može ostati na vlasti i bez većine

Netanyahu će ostati premijer u tehničkom mandatu tokom koalicionih pregovora, a ukoliko oni ne uspiju, mogao bi nastaviti obavljati tu funkciju sve do novih izbora naredne godine.

Takva vlada ima određena ograničenja, ali zadržava značajna izvršna ovlaštenja, uključujući donošenje odluka o sigurnosnim pitanjima i mogućim vojnim operacijama protiv Irana.

Guy Lurie, istraživač Izraelskog instituta za demokratiju, objasnio je da tehnička vlada formalno ima ista ovlaštenja kao redovna vlada, ali je istovremeno obavezna na veću suzdržanost i ima manje prostora za slobodno odlučivanje u pojedinim oblastima.

Obraćajući se pristalicama Likuda poslije tri sata ujutro, Netanyahu je pozvao na formiranje „snažne, desničarske nacionalne vlade“.

Istakao je izraelske vojne uspjehe i ponovo otvorio mogućnost zajedničke vojne akcije protiv Irana sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema njegovim riječima, Izrael i SAD imaju „jedinstvenu historijsku priliku“ da iransku prijetnju uklone „jednom zauvijek“.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je uoči izbora pozivao Izraelce da podrže Netanyahua kako bi zajedno mogli „završiti posao“ u Iranu, izjavio je da je izraelski premijer prošao „veoma dobro“ i ustvrdio da mu je njegova podrška mnogo pomogla.

Eisenkot upozorava na zloupotrebu sigurnosnih institucija

Eisenkot je priznao da Netanyahu ostaje premijer u tehničkom mandatu, ali je upozorio da bi mogao koristiti sigurnosna pitanja za ostvarivanje političkih ciljeva.

„Pozivam čelnike sigurnosnog aparata i državne službe: Netanyahu je premijer u tehničkom mandatu, bez mandata i povjerenja naroda. Ostanite čvrsti pred svakim pokušajem da vas se dovede u pitanje“, poručio je Eisenkot.

Netanyahuov ured ranije je odbacivao optužbe da sukob s Iranom koristi za političku korist, a na novi Reutersov zahtjev za komentar nije odmah odgovorio.

Neizvjesnost oko formiranja nove vlade odrazila se i na finansijska tržišta.

Izraelski šekel oslabio je za približno 1,6 posto, na 3,10 šekela za američki dolar, dok su vodeći berzanski indeksi u Tel Avivu pali za više od tri posto.

Arapske stranke osvojile rekordnu podršku, ali ostaju izvan političkog dogovora

Jedan od najznačajnijih rezultata izbora jeste snažna mobilizacija arapskih građana Izraela, odnosno Palestinaca s izraelskim državljanstvom, koji čine više od petine stanovništva.

Ukupna izlaznost dostigla je 77,7 posto, najviše u posljednje dvije decenije.

Prema Reutersu, mnogi arapski birači bili su motivisani protivljenjem politici Netanyahuove vlade, koju smatraju otvoreno rasističkom.

Njegova vlada uključuje i lidera stranke koji je ranije osuđen zbog podsticanja rasne mržnje prema Arapima.

U sjedištu Zajedničke liste, saveza nekoliko arapskih stranaka, objavljivanje izlaznih anketa dočekano je aplauzom i slavljem.

„Odbacujemo okupaciju i rasizam i ostat ćemo ovdje“, poručila je kandidatkinja Zajedničke liste Faten Gattas.

Međutim, rekordni rezultat arapskih stranaka ne znači da će one automatski učestvovati u formiranju nove vlasti.

Eisenkotov blok, koji je ostvario slabiji rezultat od predizbornih anketa, mogao bi doći do većine samo uz široku podršku arapskih zastupnika.

Problem predstavlja činjenica da mnogi lideri jevrejskih stranaka odbijaju formalne koalicije s arapskim političkim predstavnicima.

Prethodna koalicija koja je uspjela smijeniti Netanyahua oslanjala se na jednu manju arapsku stranku, ali bi sada opoziciji bila potrebna i podrška Zajedničke liste.

Izraelska politika sve više pomjerena udesno

Reuters ocjenjuje da izborni rezultati potvrđuju dugoročno pomjeranje izraelske politike udesno, posebno među jevrejskim biračima.

Stranke lijevog centra, koje su dominirale izraelskom politikom tokom prvih decenija postojanja države, danas imaju znatno manji politički uticaj.

Gotovo sve jevrejske stranke dijele Netanyahuovo protivljenje uspostavljanju nezavisne palestinske države, iako je upravo rješenje s dvije države decenijama bilo temelj međunarodnih mirovnih inicijativa.

Ovo su bili prvi parlamentarni izbori u Izraelu nakon napada Hamasa i drugih palestinskih naoružanih grupa 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno oko 1.200 ljudi i otet 251 talac.

Rat koji je uslijedio u Gazi, prema podacima tamošnjih zdravstvenih vlasti, odnio je oko 74.000 palestinskih života i ostavio ogromna razaranja.

Netanyahu se istovremeno suočava s nalogom za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda u Hagu zbog optužbi za ratne zločine, koje odbacuje, kao i s optužbama za korupciju u Izraelu.

Uprkos svim tim okolnostima, rezultati izbora zasad ukazuju na to da će Netanyahu nastaviti voditi Izrael, makar u tehničkom mandatu, dok njegovi politički protivnici pokušavaju pronaći put do parlamentarne većine.