Putin nije ostavio jasan plan niti ime nasljednika: Šta čeka Rusiju nakon njegovog odlaska?

 Njegov odlazak s vlasti jednog dana je neizbježan, ali ostaje otvoreno pitanje hoće li ga naslijediti uređena tranzicija ili borba za vlast unutar ruske elite.

Prema analizi časopisa Foreign Affairs, problem nije samo u tome što Putin nema jasno određenog nasljednika. I generacija političara koja ga okružuje uglavnom je u sedamdesetim godinama, dok su mlađe generacije godinama potiskivane iz najvažnijih državnih pozicija.

Putin je tokom svoje vladavine izbjegavao stvaranje mehanizma za izbor nasljednika. Vladajuća stranka Jedinstvena Rusija nije osmišljena za tu svrhu, dok ruski Ustav ne predviđa funkciju potpredsjednika. U slučaju da predsjedničko mjesto ostane upražnjeno, premijer privremeno preuzima funkciju do održavanja izbora, ali ni sadašnji premijer Mihail Mišustin nema snažnu političku mrežu koja bi mu garantirala pobjedu.

Jedini ozbiljniji pokušaj tranzicije dogodio se 2008. godine, kada je Putin podržao Dmitrija Medvedeva za predsjednika, dok je sam postao premijer. Međutim, Putin je zadržao ključni utjecaj i već 2012. godine vratio se na predsjedničku funkciju.

Među Putinovim najbližim saradnicima nalaze se brojni političari u sedamdesetim godinama, uključujući šefove sigurnosnih i vojnih institucija. Takva dugotrajna koncentracija moći spriječila je prirodnu smjenu generacija i ostavila mnoge potencijalne nasljednike bez iskustva i stvarnog utjecaja.

Foreign Affairs upozorava da bi se nakon Putinovog odlaska mogla ponoviti situacija iz perioda nakon smrti Josifa Staljina 1953. godine. Tada je mala grupa moćnih ljudi vodila višegodišnju borbu za prevlast, a konačni pobjednik bio je Nikita Hruščov.

Sličan scenarij moguć je i u današnjoj Rusiji. Formalni izbori bili bi održani u roku od tri mjeseca od odlaska predsjednika, ali bi stvarnu odluku o tome ko ima najveće šanse da preuzme vlast vjerovatno donijeli ljudi na vrhu sistema.

Među potencijalnim kandidatima spominju se sekretar Državnog vijeća Aleksej Djum(in), predsjednik parlamenta Vjačeslav Volodin, premijer Mišustin i prvi zamjenik šefa predsjedničke administracije Sergej Kirijenko.

Problem dodatno produbljuje činjenica da su mlađi zvaničnici godinama čekali priliku za napredovanje. Neki su ostali na nižim pozicijama, dok su se na važne funkcije počeli postavljati rođaci i nasljednici sadašnje elite.

Takav sistem, smatra Foreign Affairs, povećava opasnost od sukoba unutar vlasti. Ako Putin iznenada napusti funkciju, na vrhu države mogla bi se otvoriti brojna mjesta koja bi pokušali zauzeti političari bez dovoljno iskustva, međusobnog povjerenja ili kontrole nad institucijama.

Zbog toga bi, zaključuje analiza, najveći izazov za Rusiju nakon Putina mogao biti upravo mirna tranzicija vlasti. Što duže sadašnja gerontokratska elita ostaje na vrhu, veći je rizik da će njegov odlazak pokrenuti ozbiljnu borbu za nasljedstvo.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad