Kako rat u Ukrajini ulazi u svoju treću godinu, pješadija 59. brigade suočava se s mračnom stvarnošću: ponestaje im vojnika i municije kako bi se oduprli svojim ruskim osvajačima, piše Reuters.
Jedan komandir voda koji nosi svoj pozivni znak “Tygr” procijenio je da je samo 60-70% od nekoliko hiljada ljudi koji su bili u brigadi na početku sukoba još uvijek u službi. Ostali su ubijeni, ranjeni ili otpisani iz razloga kao što su starost ili bolest.
Teški gubici uslijed napada ruskih snaga dodatno su pogoršani užasnim uslovima na istočnom frontu, s obzirom na smrznuto tlo koje se pretvara u gusto blato na neuobičajeno toplim temperaturama, narušavajući zdravlje vojnika.
“Vremenski uslovi su kiša, snijeg, kiša, snijeg. Ljudi uslijed toga obolijevaju od obične gripe ili angine. Budu neko vrijeme van službe i nema ko da ih zamijeni“, rekao je komandir čete u brigadi sa pozivnim znakom “Limuzyn”. On je istakao da je najveći problem u svakoj jedinici nedostatak ljudi.
Na pragu druge godišnjice svoje invazije, Rusija je na vrhuncu sukoba u kojem kombinuje iscrpljujuću rovovsku borbu koja podsjeća na Prvi svjetski rat sa visokotehnološkim ratovanjem dronovima.
Moskva je posljednjih mjeseci ostvarila male uspjehe i ostvarila veliku pobjedu tokom vikenda kada je preuzela kontrolu nad Avdijevkom u istočnom regionu Donjecka gdje su se vodile teške borbe. Portparol 3. zasebne jurišne brigade, jedne od jedinica koje su pokušale da zadrže grad, rekao je da je broj ljudi koji su branili to mjesto bio sedam naprema jedan u odnosu na ruske snage.
Reuters je razgovarao s više od 20 vojnika i komandanata u jedinicama pješadije, bespilotnih letjelica i artiljerije na različitim dijelovima 1.000 km duge linije fronta u istočnoj i južnoj Ukrajini.
Iako su još uvijek motivirani da se bore protiv ruske okupacije, oni su govorili o izazovima zadržavanja većeg i bolje snabdjevenog neprijatelja dok se vojna podrška sa Zapada usporava uprkos molbama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Drugi komandant 59. brigade, koji je samo dao svoje ime Hryhoriy, opisao je nemilosrdne napade grupa od pet do sedam ruskih vojnika koji bi izvodili akcije i do 10 puta dnevno. Kako je naveo, radi se o akcijama koje su visokoruzične za ruske vojnike, ali također predstavljaju veliku prijetnju ukrajinskim vojnicima.
“Kada se jedan ili dva odbrambena položaja bore protiv ovih napada cijeli dan, momci se umore“, rekao je Hryhoriy dok je njemu i njegovim iscrpljenim vojnicima omogućena kratka rotacija dalje od linija fronta u blizini Donjecka, grada na istoku koji je okupirala Rusija.
“Oružje se troši, a ako nema mogućnosti da im se donese još municije ili da se promijeni oružje, onda razumijete čemu to vodi“, objasnio je on.
Ukrajinsko i rusko ministarstvo odbrane nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar o stanju situacije na frontu i o tome kako namjeravaju vode rat do kraja godine.
Potrebno oružje i municija
Kijev se uveliko oslanja na novac i opremu iz inostranstva kako bi finansirao svoje ratne napore, ali s obzirom da je 61 milijarda dolara američke pomoći zadržana uslijed političkih prepirki u Washingtonu, ukrajinske snage izgledaju izloženije neprijatelju nego u bilo kojem trenutku od početka invazije.
“Nedavno je tako postalo. Nema više toliko strane municije“, rekao je on.
Artiljerijske granate su također u nedostatku uslijed nesposobnosti zapadnih zemalja da održe ritam isporuka za dugotrajni rat. Povrh pauze u isporuci iz SAD-a, EU je priznala da će promašiti cilj da isporuči milion granata Ukrajini do marta za skoro polovinu.
Michael Kofman, viši saradnik i ruski vojni specijalista u Carnegie Endowment for International Peace, organizaciji sa sjedištem u Washingtonu, procijenio je da je ruska artiljerija pucala pet puta većom brzinom od ukrajinske, što je brojka koju je dao i Hryhoriy iz 59. brigade .
“Ukrajina ne dobija dovoljnu količinu artiljerijske municije da zadovolji svoje minimalne odbrambene potrebe, a ovo nije održiva situacija u budućnosti”, dodao je Kofman.
Moskva sada kontroliše skoro petinu ukrajinske teritorije, uključujući poluostrvo Krim koje je anektirala 2014. godine, a linije fronta rata uglavnom su stagnirale u poslednjih 14 meseci.
Ukrajinski zvaničnici su rekli da njihove oružane snage broje oko 800.000, dok je u decembru Putin naredio da se ruske snage povećaju za 170.000 na 1,3 miliona.
Osim osoblja, potrošnja Moskve na odbranu je mnogo veća od potrošnje Ukrajine. U 2024. godini izdvojila je 109 milijardi dolara za ovaj sektor, što je više nego dvostruko sredstava koje planira izdvojiti ukrajina – 43,8 milijarde dolara.
Novi zakon koji ima za cilj mobilizaciju još 450-500.000 Ukrajinaca polako se probija kroz parlament, ali za neke vojnike koji se sada bore, značajna pojačanja izgledaju kao daleka nada.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov nedavno je u pismu Evropskoj uniji nazvao ukrajinski deficit artiljerijske municije “kritičnim”, pozivajući njene nacionalne lidere da učine više na povećanju opskrbe.
U njegovom pismu se navodi da je ukrajinski “apsolutni kritični dnevni minimum” 6.000 artiljerijskih granata, ali su njegove snage mogle ispaliti samo 2.000 dnevno, izvještava Financial Times.
Rat dronovima masovnih razmjera
Konvencionalni ratni avioni su relativno rijedak prizor iznad linija fronta, uglavnom zato što protuzračna odbrana djeluje kao sredstvo odvraćanja. Ipak, bjesni na nebu, a obje strane teže prednosti u tehnologiji dronova.
Bespilotne letjelice – ili bespilotne letjelice (UAV) – jeftine su za proizvodnju i mogu nadzirati neprijateljske pokrete i gađati ciljeve sa vrhunskom preciznošću.
Kijev je nadgledao procvat proizvodnje i inovacija dronova i razvija napredne bespilotne letjelice dugog dometa, dok je Moskva više nego parirala svom rivalu ogromnim vlastitim ulaganjima, što joj je omogućilo da poništi ranu prednost Ukrajine.
Kako navodi Reuters, razmjere ovog sukoba na nebu su zapanjujuće.
Samo na ukrajinskoj strani, prošle godine je od proizvođača naručeno više od 300.000 dronova, a više od 100.000 poslato na front, rekao je Reutersu ministar za digitalnu tehnologiju Mihail Fedorov.
Snažan fokus je sada na laganim, okretnim FPV dronovima, gdje operateri ili piloti dobijaju pogled iz prvog lica iz ugrađene kamere. Predsjednik Zelenski je postavio cilj da Ukrajina ove godine proizvede milion FPV dronova uslijed prednosti na bojnom polju koje pruža ova tehnologija.
Limuzyn, komandir čete u 59. brigadi, rekao je da je rasprostranjena upotreba dronova u Rusiji otežala ukrajinskim trupama uspostavljanje ili jačanje utvrđenih položaja.
“Naši momci počinju nešto da rade, vidi ih dron, a stiže drugi dron da im nešto baci”, objasnio je on.
Bespilotne letjelice su također natjerale Ruse da pomjere vrijedna vozila i sisteme naoružanja za nekoliko kilometara unazad, kažu dva ukrajinska pilota dronova u različitim jedinicama.
“Sada je jako teško naći vozila za napasti… većina vozila je udaljena 9-10 km ili više“, rekao je pilot 24. brigade s pozivnim znakom “Nato”.
“Na početku im je bilo vrlo ugodno da budu udaljeni nekih 7 km“, naveo je on.
Dva druga ukrajinska pilota dronova, “Leleka” i “Darwin”, oba služe u elitnoj jedinici dronova Ahil 92. brigade, opisali su redove od dva ili tri bespilotna letelica koja se ponekad formirala iznad bojišta, čekajući da pogode neprijateljske ciljeve.
Leleka se prisjetio da je jednom prilikom gledao četiri drona iz različitih ukrajinskih jedinica kako dolaze da pogode metu: “To je kao taksiji na aerodromu, dolazi jedan dron, drugi, pa treći“.
Ista situacija važi i za Ruse, čiji su dronovi sada dosta brojniji od ukrajinskih, kažu ukrajinski piloti iz tri jedinice. Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je ovog mjeseca da je zemlja povećala proizvodnju vojnih dronova u protekloj godini, ne navodeći brojke.
Kako upotreba dronova raste, obje strane jačaju primjenu sistema elektronskog ratovanja koji mogu poremetiti frekvencije koje prenose komande od pilota do dronova, što dovodi do toga da padaju s neba ili promaše cilj.
Darwin, 20-godišnjak koji je napustio medicinski fakultet da bi se prijavio kada je Rusija izvršila invaziju, uporedio je trenutnu trku u naoružanju dronova s onom između avijacije i protuzračne odbrane: avioni su dominirali u Drugom svjetskom ratu, ali moderni sistemi protuzračne odbrane uveliko su ograničili njihovu upotrebu u ovom ratu, rekao je.
“U budućnosti, siguran sam da će doći do analogne situacije sa dronovima: koncentracija i efikasnost elektronskog ratovanja će postati tolika da će bilo kakva veza između letjelice i njenog pilota postati nemoguća“, rekao je on.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!