Ruski tajni rat u Evropi sve opasniji: Strahuje se da bi sabotaže mogle prerasti u otvoreni sukob

Evropski zvaničnici optužuju ruske borbene avione za povrede zračnog prostora Poljske, Litvanije i Estonije, dok su iznad Poljske, Finske i baltičkih država obarani dronovi za koje se sumnja da su ruski.

Napetosti rastu i u Crnom moru. Ukrajina je u oktobru optužila Rusiju da je u dvije odvojene operacije zračnim i pomorskim dronovima potopila četiri teretna broda nedaleko od teritorijalnih voda Bugarske, članice Evropske unije i NATO-a.

Prema ukrajinskim tvrdnjama, cilj ovih napada mogao bi biti slanje upozorenja da ni izvoz ukrajinskog žita rutama koje prolaze kroz teritorijalne vode članica NATO-a više nije siguran.

Sabotaže na granicama i prijetnje evropskoj industriji

Rusija i Bjelorusija optužene su i za pokušaje destabilizacije baltičkih država, uključujući korištenje migranata za izazivanje incidenata na granicama.

Ambasadorica Latvije u Grčkoj Ieva Cesniece izjavila je za Al Jazeeru da su maskirane, vjerovatno naoružane osobe s bjeloruske strane granice pokušavale prisilno usmjeriti grupe migranata prema Latviji.

U odvojenom incidentu, prema njenim riječima, maskirane osobe prešle su na latvijsku teritoriju, oštetile graničnu infrastrukturu i uklonile opremu za nadzor.

„Što Rusija djeluje slabije u Ukrajini, to više testira našu otpornost, pokušavajući oslabiti odlučnost NATO-a i EU te njihovu podršku Ukrajini“, upozorila je Cesniece.

Posebnu zabrinutost izazivaju informacije o mogućim napadima na evropsku odbrambenu industriju.

Nakon neuspjele operacije sabotaže teretnih aviona na njemačkom aerodromu Leipzig/Halle u augustu, koju je Evropska komisija pripisala Rusiji, upozorenja o mogućoj eskalaciji postala su sve učestalija.

Šef češke obavještajne službe Michal Koudelka upozorio je u septembru da bi Rusija mogla pokušati vojni napad na neku članicu NATO-a u roku od nekoliko mjeseci, a ne godina.

Nedugo zatim glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je da evropska odbrambena industrija koja snabdijeva Ukrajinu predstavlja legitimnu metu za Moskvu.

Financial Times je, pozivajući se na predstavnike pet evropskih obavještajnih službi, izvijestio da Rusija razmatra ubistva rukovodilaca evropskih odbrambenih kompanija i napade na njihove lance snabdijevanja.

„Rusija ne vidi dovoljno visoku cijenu svojih operacija“

Olena Tregub, suosnivačica ukrajinske Nezavisne antikorupcijske komisije, smatra da evropske države nisu učinile dovoljno kako bi odvratile Moskvu od nastavka hibridnih operacija.

„Odvraćanje nije samo sprečavanje narednog incidenta. Radi se o uvjeravanju protivnika da će nastavak takvih operacija postati preskup. Nisam sigurna da Rusija trenutno smatra da je ta cijena dovoljno visoka“, kazala je za Al Jazeeru.

Prema njenim riječima, evropske vlade moraju efikasnije otkrivati mreže koje stoje iza sabotaža, njihove komandne strukture, izvore finansiranja i logističku podršku.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također je upozorio da ruski upadi dronovima predstavljaju test evropske spremnosti.

„Gdje će se zaustaviti ako sada testira sve te dronove protiv evropskih država, čak i članica NATO-a?“, upitao je Zelenski 16. oktobra, govoreći o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Upozorio je da evropski lideri izbjegavaju otvoreno govoriti o prijetnji zbog straha od eskalacije, ali da bi situacija mogla postati znatno ozbiljnija ako Rusija počne koristiti balističke i krstareće rakete.

Stručnjaci traže odlučniji odgovor NATO-a

Oleksandr Danylyuk, bivši savjetnik ukrajinskih ministarstava odbrane i vanjskih poslova, a danas stručnjak za rusko ratovanje pri britanskom institutu RUSI, smatra da odsustvo ozbiljnog odgovora ohrabruje Moskvu.

„Rusi su trenutno ograničeni samo vlastitim sposobnostima, jer rade šta god žele. Nema reakcije“, rekao je.

Danylyuk smatra da NATO treba rasporediti dodatne snage u baltičkim državama i povećati podršku Ukrajini.

Sličnog je mišljenja i Minna Alander iz Centra za analizu evropske politike (CEPA), koja kao moguće mjere navodi uskraćivanje viza ruskim državljanima, uzvratne cyberoperacije, odlučnije djelovanje protiv ruske naftne flote i sankcionisanje kineskih dobavljača vojne opreme Rusiji.

Danylyuk, međutim, smatra da bi najefikasnija mjera bila direktno povećanje pomoći Ukrajini nakon svake otkrivene ruske obavještajne operacije u Evropi.

„Svaki put kada otkrijemo rusku obavještajnu operaciju u Evropi, trebali bismo povećati zajedničku podršku Ukrajini za 10 ili 20 posto“, predložio je.

Zelenski traži dodatnih 70 milijardi eura

Ukrajina je, uprkos ograničenim resursima, razvila vlastitu proizvodnju oružja i dronova te sposobnost izvođenja napada na rusku naftnu infrastrukturu i fabrike naoružanja duboko unutar ruske teritorije.

Ipak, Kijev upozorava da bez dodatne evropske pomoći neće moći značajno povećati pritisak na Moskvu.

Zelenski je na sastanku Evropskog vijeća 16. oktobra poručio da će rat naredne godine koštati 155 milijardi eura, te da Ukrajini nedostaje najmanje 70 milijardi eura.

„Mogli bismo udvostručiti ili čak utrostručiti proizvodnju dronova. Zamislite koliki bismo pritisak mogli izvršiti na Rusiju kada bismo mogli proizvoditi dva ili tri puta više“, rekao je.

Dok evropske države jačaju zaštitu kritične infrastrukture, telekomunikacija i odbrambene industrije, ključno pitanje ostaje hoće li se zadržati na odbrambenim mjerama ili će pokušati nametnuti konkretnu cijenu Moskvi za operacije koje joj pripisuju.