Sudanska vojska uhapsila bivšeg moćnika: Haag ga traži zbog zločina u Darfuru

Informaciju o hapšenju Reutersu su u nedjelju potvrdila dvojica zvaničnika Stranke nacionalnog kongresa (NCP), čiji je Haroun predsjednik.

Riječ je o nekadašnjoj vladajućoj stranci Sudana, koja je izgubila vlast nakon svrgavanja dugogodišnjeg predsjednika Omara al-Bashira 2019. godine.

Sudanska vojska nije odmah komentarisala hapšenje, a reakcija nije stigla ni iz Međunarodnog krivičnog suda.

Uhapšen iako je podržavao vojsku

Haroun je u subotu, samo dan prije vijesti o hapšenju, u televizijskom podcastu govorio o odnosima svoje stranke i sudanske vojske.

Kazao je da NCP i vojska možda nisu politički usklađeni, ali da su ujedinjeni u borbi protiv paravojnih Snaga za brzu podršku (RSF), s kojima sudanska vojska ratuje od aprila 2023. godine.

Pripadnici islamističkog pokreta, iz kojeg je nastala Harounova stranka, tvrde da su pomogli vojsci u njenim operacijama protiv RSF-a.

Zbog toga hapšenje otvara pitanje odnosa između vojnog rukovodstva i političkih struktura povezanih s bivšim režimom.

Reuters navodi da zasad nije jasno zašto je vojska odlučila privesti čovjeka čiji su politički saveznici podržavali njene ratne napore.

Međunarodni sud ga traži od 2007. godine

Međunarodni krivični sud izdao je nalog za Harounovo hapšenje 27. aprila 2007. godine zbog njegove navodne uloge u zločinima počinjenim u Darfuru tokom 2003. i 2004. godine.

Optužen je po ukupno 42 tačke, uključujući 20 tačaka za zločine protiv čovječnosti i 22 za ratne zločine.

Među djelima koja mu se stavljaju na teret nalaze se ubistva, silovanja, prisilno raseljavanje stanovništva, progon, mučenje i napadi na civile.

Haroun je u vrijeme navodnih zločina bio državni ministar unutrašnjih poslova Sudana.

Tužilaštvo ICC-a tereti ga za učešće u organizovanju i podržavanju djelovanja milicija Janjaweed, koje su optužene za masovne zločine nad civilnim stanovništvom Darfura.

Haroun je ranije odbacivao optužbe, nazivajući ih politički motivisanim.

Pobjegao iz zatvora tokom izbijanja rata

Nakon svrgavanja al-Bashira 2019. godine Haroun je završio u zatvoru Kober u Kartumu, zajedno s drugim visokim zvaničnicima bivšeg režima.

Međutim, kada je u aprilu 2023. izbio rat između sudanske vojske i RSF-a, Haroun i drugi zatvorenici napustili su zatvor.

Haroun je tada javno saopćio da je izašao iz zatvora i da će zajedno s drugim bivšim zvaničnicima preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost.

Njegovo kretanje nakon toga uglavnom nije bilo poznato javnosti.

Reuters je, međutim, u aprilu 2025. razgovarao s njim na sjeveru Sudana, kada je Međunarodni krivični sud nazvao kolonijalističkom institucijom.

Hoće li biti izručen Haagu?

Za sada nema informacija da sudanska vojska namjerava Harouna predati Međunarodnom krivičnom sudu.

Njegovo privođenje ne znači automatski da će biti prebačen u Haag, gdje bi mu se moglo suditi na osnovu optužnice iz 2007. godine.

ICC godinama pokušava osigurati hapšenje više bivših sudanskih zvaničnika, uključujući i samog Omara al-Bashira.

Sudan nije član Rimskog statuta, ali je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija 2005. godine uputilo situaciju u Darfuru Međunarodnom krivičnom sudu.

Zemlja razorena građanskim ratom

Harounovo hapšenje dolazi u trenutku kada se Sudan suočava s jednom od najtežih humanitarnih kriza na svijetu.

Rat između regularne vojske, koju predvodi general Abdel Fattah al-Burhan, i paravojnih Snaga za brzu podršku, pod komandom Mohameda Hamdana Dagala, izazvao je masovna raseljavanja, glad i razaranje velikih dijelova zemlje.

Sukob je obilježen i optužbama za etnički motivisana ubistva i druga teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava.