Zašto SAD želi razoriti Međunarodni krivični sud? Rubio zaprijetio: Rastavit ćemo ga, ciglu po ciglu

Iako se Međunarodni krivični sud (ICC) često miješa s Međunarodnim sudom pravde (ICJ), riječ je o dvije različite institucije. Dok Međunarodni sud pravde rješava sporove između država u okviru Ujedinjenih nacija, Međunarodni krivični sud od 2002. godine procesuira pojedince odgovorne za najteže međunarodne zločine.

Sud trenutno priznaje 125 država, dok među zemljama koje nisu pristupile Rimskom statutu, kojim je osnovan ICC, ostaju Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina i još nekoliko država, piše Deutsche Welle.

Washington najavljuje nove sankcije

Američki State Department saopćio je da razmatra nove mjere protiv suda. Među njima su zabrane ulaska za zaposlene u ICC-u, proširenje postojećih sankcija te dodatni pritisak na države koje priznaju nadležnost suda, a istovremeno primaju američku pomoć.

Sjedinjene Američke Države i ranije su kritikovale rad Međunarodnog krivičnog suda, no pravni stručnjaci smatraju da je sada riječ o koordiniranoj i dugoročnoj strategiji.

Andreas Schüller iz Evropskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR) ocjenjuje da Washington već duže vrijeme diplomatskim kanalima pokušava utjecati na države članice kako bi promijenile svoj odnos prema ICC-u.

Prema njegovim riječima, sadašnje javne izjave pokazuju da SAD želi uključiti i druge države koje nisu članice suda kako bi zajednički pojačale pritisak na njegov rad.

Zašto je ICC važan?

Međunarodni krivični sud nastao je kao odgovor međunarodne zajednice na ratne zločine počinjene tokom 20. stoljeća.

Nakon Nirnberških procesa protiv nacističkih čelnika te međunarodnih tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, pojavila se potreba za stalnim sudom koji bi procesuirao odgovorne za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

ICC može voditi postupke za zločine počinjene na teritoriji država koje priznaju njegovu nadležnost, čak i ako osumnjičeni dolaze iz država koje nisu članice.

Na toj pravnoj osnovi sud je izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini te izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog navodnih zločina povezanih s ratom u Gazi.

Profesor međunarodnog prava Kai Ambos smatra da je riječ o ključnom mehanizmu odgovornosti.

"Ne može biti prihvatljivo da najteži međunarodni zločini ostanu nekažnjeni, bez obzira na to gdje su počinjeni i ko ih je počinio. To je neprihvatljivo za žrtve, ali i za međunarodnu zajednicu", smatra Ambos.

Rubio tvrdi da ICC ugrožava Amerikance

Marco Rubio optužio je Međunarodni krivični sud da predstavlja prijetnju američkom pravosudnom sistemu.

Prema njegovim riječima, američki vojnici, pripadnici granične službe i drugi državni službenici mogli bi završiti pred "stranim sudijama hiljadama kilometara daleko" ako Sjedinjene Američke Države ne reaguju.

Međutim, stručnjaci ističu da se pred ICC-om trenutno ne vodi nijedan postupak protiv američkih državljana.

Budući da SAD nije članica suda, većina aktivnosti američkih vlasti na vlastitoj teritoriji ne potpada pod njegovu nadležnost. Ipak, u određenim slučajevima, kada su navodni zločini počinjeni na teritoriji država koje priznaju ICC, mogućnost pokretanja istrage ipak postoji.

Strah od dodatnog pritiska

Pravni stručnjaci upozoravaju da američke prijetnje mogu imati dugoročne posljedice po rad suda.

Osim direktnih sankcija, postoji bojazan da bi pojedine kompanije, banke i međunarodni partneri mogli prekinuti saradnju s ICC-om kako ne bi ugrozili svoje poslovanje u Sjedinjenim Američkim Državama.

Takav učinak, poznat kao "chilling effect", mogao bi otežati finansiranje i svakodnevni rad suda, ali i utjecati na spremnost tužilaca da pokreću osjetljive istrage.

ICC je već počeo smanjivati svoju ovisnost o američkim kompanijama pa je, naprimjer, dio softverskih rješenja zamijenio evropskim alternativama otvorenog koda.

Evropska unija stala uz sud

Nakon Rubiovih izjava Evropska unija ponovo je izrazila podršku Međunarodnom krivičnom sudu, naglasivši njegov značaj za međunarodnu pravdu.

Podršku je dao i njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, poručivši da ICC doprinosi sigurnijem i pravednijem svijetu.

Zanimljivo je da su Sjedinjene Američke Države prije samo nekoliko godina zauzimale znatno drugačiji stav.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine američki Senat usvojio je rezoluciju kojom je podržao istrage ICC-a protiv Rusije te sud opisao kao važnu instituciju za očuvanje vladavine prava.

Među supokroviteljima te rezolucije bio je upravo Marco Rubio, koji danas predvodi jednu od najoštrijih kampanja protiv Međunarodnog krivičnog suda.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad