Tri kandidata za novog reisa: Ovo su njihovi programi

Njihove kandidature su potvrđene na sjednici Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja je održana 5. septembra 2026. godine, nakon što su u zvaničnom izbornom postupku kandidati evidentirani u 18 okruga u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori.

Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović

Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović, kandidat za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za mandatni period 2026-2033, predstavio je program rada u kojem, između ostalog, zagovara očuvanje samostalnosti Islamske zajednice i distanciranje od političkih utjecaja, poboljšanje položaja imama, odgovornije upravljanje vakufskom imovinom, podršku porodici i natalitetu, snažnije povezivanje s dijasporom te digitalnu transformaciju Zajednice.

Distanciranje od političkih utjecaja

U dijelu programa koji se odnosi na institucionalnu snagu Islamske zajednice, Dedović navodi da ona treba biti otvorena za saradnju sa svim relevantnim društvenim faktorima kada je riječ o promoviranju općeg dobra, ali istovremeno insistira na njenoj autonomnosti.

"Stoga ona mora očuvati svoju autonomnost (samostalnost) i institucionalni integritet, uz jasno distanciranje od svih oblika političkog i drugih vanjskih utjecaja na njena unutrašnja pitanja i slobodu organiziranja", navodi Dedović.

Kada je riječ o imenovanjima na odgovorne funkcije, smatra da ona prvenstveno trebaju biti zasnovana na stručnosti, ostvarenim rezultatima rada, moralnom integritetu i sposobnosti rukovođenja.

Ujednačiti primanja imama širom BiH

Posebnu pažnju Dedović posvećuje položaju imama, navodeći da im je zbog različitih društvenih izazova i "svojevrsne krize imamskog poziva" potrebna sistemska podrška.

Predlaže stvaranje boljih uslova da se u svim medžlisima rad imama adekvatno materijalno vrednuje te pronalaženje načina da njihova primanja i ostale prinadležnosti budu ujednačeni na nivou cijele Bosne i Hercegovine.

Predviđa i jasne kriterije nagrađivanja i napredovanja, kvalitetniju stručnu edukaciju i profesionalni razvoj, kao i sistem podrške i mentorstva za mlađe generacije imama.

Dedović zagovara i digitalnu transformaciju Islamske zajednice, uključujući modernizaciju evidencija i digitalizaciju procesa naplate članarine, ali naglašava da savremeni modeli ne trebaju i ne mogu isključiti tradicionalne oblike djelovanja imama.

Pronatalitetna politika u vrhu prioriteta

Jedno poglavlje programa posvećeno je porodici, za koju Dedović navodi da se suočava s različitim društvenim, moralnim i ekonomskim izazovima koji zahtijevaju snažniju institucionalnu podršku.

Predlaže razvoj programa kojima će se afirmirati bračne i porodične vrijednosti, pružati podrška natalitetu i odgovornom roditeljstvu te jačati uloga žene u misiji Islamske zajednice.

"Afirmacija braka, porodice i potomstva, odnosno pronatalitetna politika treba biti u vrhu prioriteta", navodi se u programu.

Materijalna i krivična odgovornost za štetu nanesenu vakufima

Značajan dio programa posvećen je vakufima, koje Dedović opisuje kao najvažniji materijalni resurs za kvalitetno, funkcionalno i slobodno djelovanje Islamske zajednice.

Predlaže izradu analize koja bi dala precizne podatke o potencijalu i trenutnoj iskorištenosti vakufske imovine na nivou svakog medžlisa.

Među mogućim modelima za bolje korištenje vakufa navodi zajednička ulaganja s investitorima, dugoročni zakup te mogućnost zamjene neiskoristive i neatraktivne vakufske imovine za nekretninu iste ili veće vrijednosti koja bi mogla donositi stabilne prihode.

Posebno insistira na odgovornosti onih kojima je povjereno upravljanje ovom imovinom.

"Svaka šteta nanesena vakufu i imovini Islamske zajednice mora biti temeljito ispitana", navodi Dedović.

Prema njegovom programu, osobe koje su nesavjesnim djelovanjem prouzrokovale štetu ili pokazale nemar u pogledu iskorištavanja vakufske imovine trebale bi biti uklonjene s odgovornih mjesta te snositi materijalnu i krivičnu odgovornost za pričinjenu štetu.

Dedović predlaže i da se, s obzirom na to da proces restitucije nije okončan, u saradnji s advokatima upoznatim s relevantnom sudskom praksom i pravnim mogućnostima koje proizlaze iz odluka Evropskog suda za ljudska prava analizira opravdanost eventualnog pokretanja sudskih postupaka radi ostvarivanja prava na naknadu za oduzetu imovinu.

Objediniti urede za zekat i društvenu brigu

U oblasti socijalne politike Dedović smatra da Islamska zajednica mora pokazivati odgovarajući nivo solidarnosti prema najranjivijim kategorijama društva, među kojima navodi starije osobe, osobe s invaliditetom i porodice u stanju socijalne potrebe.

Predlaže da iskustvo Centra za stare osobe u Mostaru bude razmotreno i u drugim medžlisima i muftijstvima.

Radi efikasnijeg djelovanja predlaže i objedinjavanje Ureda za zekat i Ureda za društvenu brigu. Time bi se, prema programu, snažnije povezali prikupljanje i raspodjela zekata sa širim humanitarnim i socijalnim djelovanjem Islamske zajednice.

Dijaspora nije samo izvor finansijske podrške

Posebno poglavlje Dedović posvećuje Bošnjacima u iseljeništvu, a očuvanje njihove povezanosti s Islamskom zajednicom i Bosnom i Hercegovinom označava pitanjem od strateške važnosti.

Predlaže kontinuirane programe usmjerene na očuvanje bosanskog jezika i kulturnog identiteta, kao i više programa povezivanja mlađih generacija rođenih izvan BiH s domovinom kroz ljetne škole, kampove i druge oblike susreta.

Dedović naglašava i potrebu uključivanja intelektualnog, stručnog i privrednog potencijala dijaspore u razvojne projekte.

Prema njegovom programu, dijaspora, osim finansijske podrške, može doprinijeti znanjem, iskustvom, stručnim kapacitetima, poslovnim vezama i međunarodnim kontaktima, zbog čega je ne treba posmatrati samo kao izvor materijalne pomoći nego kao važnog partnera u razvoju Islamske zajednice i Bosne i Hercegovine.

Vjerski turizam i borba protiv dezinformacija

Dedović smatra da bogato kulturno-historijsko naslijeđe u vlasništvu Islamske zajednice, uključujući stare džamije, tekije i zgrade starih medresa, predstavlja značajan, ali nedovoljno iskorišten potencijal za razvoj vjerskog turizma.

Prihodi ostvareni na taj način mogli bi se koristiti za održavanje tih objekata, dok bi ostatak mogao biti usmjeren u misijske svrhe.

U dijelu programa posvećenom medijima zagovara snažnije i kvalitetnije prisustvo Islamske zajednice u javnom i digitalnom prostoru te jačanje kapaciteta Media centra Islamske zajednice.

"Posebnu pažnju potrebno je posvetiti borbi protiv dezinformacija, govora mržnje i manipulacija", navodi se u programu, uz insistiranje na pravovremenom, tačnom i vjerodostojnom informiranju javnosti.

Nastavak međureligijskog dijaloga

Dedović u programu međureligijski dijalog označava jednim od ključnih temelja izgradnje povjerenja, mira i društvene stabilnosti.

Predlaže daljnji razvoj saradnje s drugim vjerskim zajednicama, pokretanje i podržavanje zajedničkih društveno korisnih projekata te djelovanje koje bi doprinijelo jačanju društvene kohezije, solidarnosti i kulture mira.

Salem-ef. Dedović rođen je 7. aprila 1976. godine u Gornjoj Bijenji kod Nevesinja. Diplomirao je 2001. godine na Odsjeku za arapski jezik i historiju arapske književnosti Fakulteta za arapski jezik Univerziteta Al-Azhar u Kairu.

Postdiplomski i doktorski studij završio je na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu. Od 2006. do 2014. bio je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Mostar, a od 24. maja 2014. godine obavlja dužnost mostarskog muftije.

Sarajevski muftija prof. dr. Nedžad-ef. Grabus

Sarajevski muftija prof. dr. Nedžad-ef. Grabus, kandidat za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za mandatni period 2026-2033, predstavio je program rada u kojem među prioritetima navodi očuvanje autonomnog djelovanja Islamske zajednice, poboljšanje materijalnog, pravno-radnog i društvenog položaja imama, razvoj vakufa, obrazovanja i kadrova, snažnije povezivanje s dijasporom i daljnju digitalizaciju Zajednice.

Među konkretnim prijedlozima su otvaranje rasprave o opravdanosti osnivanja Islamskog univerziteta, zahtjev državnim organima za donošenje Zakona o restituciji i povoljnije uslove penzionog fonda za imame.

"Zajednica vrijednosti, a ne zajednica moći"

Jedan od prioriteta Grabusovog programa je jačanje autonomnog i slobodnog djelovanja Islamske zajednice.

Navodi potrebu stalnog jačanja svijesti o važnosti njenog autonomnog djelovanja "kao zajednice vrijednosti, a ne kao zajednice moći".

Istovremeno kao jedan od prioriteta ističe snažniju identifikaciju vjernika, članova i zaposlenika s Islamskom zajednicom kao zajednicom vjere i institucijom koja garantuje red, sigurnost, djelotvornost i trajnost.

Kada je riječ o odnosu prema državi Bosni i Hercegovini, u programu navodi da će ga Islamska zajednica nastaviti razvijati na principima svog ustavnog položaja, Zakona o pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH, autonomije Islamske zajednice, odvojenosti države od vjerskih zajednica, ali i njihove saradnje u područjima i civilnim projektima od šireg društvenog i javnog interesa.

Bolji materijalni položaj imama

Položaj imama zauzima značajno mjesto u Grabusovom programu.

"Osigurati uvjete imamima da s ljubavlju izvršavaju svoju misiju, bolji materijalni položaj, dodatno osigurati pravno-radni položaj i bolje obrazovanje, te bolji institucionalni i društveni status", jedan je od navedenih prioriteta.

Grabus ocjenjuje da je unapređenje statusa imama jedan od ključnih odgovora na krizu imamskog poziva s kojom se suočava Islamska zajednica u BiH.

Program predviđa daljnje stručno i visoko obrazovanje imama i razvoj novih programa stručnog usavršavanja, uz snažnije uključivanje kvalificiranih imama s iskustvom i rezultatima u radu kao stručnjaka iz prakse.

Od državnih organa i institucija Rijaset bi, prema programu, posebno tražio i povoljnije uslove penzionog fonda imama.

Otvoriti raspravu o Islamskom univerzitetu

Jedan od najkonkretnijih prijedloga u oblasti obrazovanja odnosi se na mogućnost osnivanja Islamskog univerziteta.

"Rijaset će razmotriti potrebu, otvoriti debatu i akademsku raspravu o opravdanosti osnivanja Islamskog univerziteta", navedeno je u programu.

Unutar univerziteta mogli bi djelovati postojeći Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Islamski pedagoški fakultet u Zenici, Islamski pedagoški fakultet u Bihaću i Fakultet za islamske studije u Novom Pazaru.

Pored reorganiziranih postojećih studijskih programa, Grabus predviđa i mogućnost razvoja novih programa iz historijskih, pravnih, lingvističkih, ekonomskih, političkih i drugih nauka.

Rijaset bi trebao ispitati administrativne, pravne, organizacijske i druge uslove pod kojima bi takav univerzitet mogao imati međunarodni karakter i ostvarivati akademsku, kadrovsku, finansijsku i tehnološku saradnju s institutima, fakultetima i univerzitetima u islamskom svijetu i Evropskoj uniji.

Od države tražiti Zakon o restituciji

Vakufima je također posvećen značajan dio programa.

Grabus navodi da će Rijaset nastaviti razvijati vakufske projekte s naglaskom na održive vakufe koji bi pomagali djelovanje džemata i ustanova Islamske zajednice.

Vakufska direkcija trebala bi imati važnu ulogu u razvoju vakufa, pitanju restitucije, osnivanju novih vakufa i definiranju strategije dugoročnog razvoja ekonomski održivih vakufa u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori.

Među prioritetima se posebno ističe njegovanje principa neprikosnovenosti vakufske imovine, poštivanje volje vakifa i primjena odredbi iz vakufnama.

Grabus u programu eksplicitno navodi i šta bi Rijaset trebao tražiti od državnih institucija.

"Rijaset će u narednom periodu, u odnosu prema državnim organima i institucijama, posebno tražiti: donošenje Zakona o restituciji, povoljnije uslove penzionog fonda imama, podršku programima i projektima IZ koji imaju širi društveni značaj, te podršku institucijama, ustanovama i programima Islamske zajednice koji se bave zaštitom kulturne baštine u vlasništvu Islamske zajednice", navedeno je u programu.

Mladi ne trebaju biti samo učesnici

Grabus značajan prostor posvećuje i Mreži mladih.

Smatra da bi ona u narednom periodu trebala biti angažirani akter i nosilac većine aktivnosti namijenjenih mladima, "a ne samo konzument i povremeni učesnik".

Predviđa da mladi sami predlažu i promoviraju aktuelne sadržaje, dok bi na godišnjem nivou aktivnosti Mreže mladih Rijaseta koordinirao student ili studentica Fakulteta islamskih nauka koje izabere Udruženje studenata. Isti princip mogao bi se primijeniti i na nivou muftijstava.

"Nedopustivo je mali broj" zaposlenih koordinatorica za brak i porodicu

U programu se posebno govori o braku i porodici, uz prijedlog da se savjetovališta za brak i porodicu, koja već djeluju u pojedinim medžlisima, pokušaju uspostaviti u što većem broju medžlisa.

"Nedopustivo je mali broj uposlenih koordinatorica za brak i porodicu u medžlisima", navodi Grabus.

Smatra da im Islamska zajednica treba osigurati značajniju stručnu i finansijsku podršku, a bračne i porodične teme više i profesionalnije obrađivati u obrazovnim ustanovama i medijima Islamske zajednice.

Jačanje djelovanja prema UN-u, EU i drugim međunarodnim institucijama

U oblasti vanjskih poslova Grabus predviđa nastavak saradnje s islamskim zajednicama na Balkanu, drugim crkvama i vjerskim zajednicama u BiH i Evropi, državnim institucijama u zemljama Evropske unije, kao i akademskim i nevladinim organizacijama.

Planira se i snažnije djelovanje prema specijaliziranim institucijama Ujedinjenih naroda u New Yorku i Ženevi, Evropskoj uniji, Vijeću Evrope, OSCE/ODIHR-u i Nezavisnoj stalnoj komisiji za ljudska prava Organizacije islamske saradnje.

Među oblastima djelovanja navedeni su borba protiv islamofobije, mržnje prema muslimanima i rasizma, prava muslimanskih manjina, međureligijski i međukulturalni dijalog, zaštita slobode vjerovanja i izražavanja te borba protiv negiranja genocida.

Dijaspora važno područje djelovanja

Poseban dio programa posvećen je vezama domovine i dijaspore.

Grabus naglašava značaj jačanja institucija Islamske zajednice izvan Bosne i Hercegovine, očuvanja identiteta te razvoja programa kojima će se mlađe generacije u dijaspori snažnije povezivati s Bosnom i Hercegovinom i Islamskom zajednicom.

U uvodnom dijelu programa odnosi domovine i dijaspore označeni su važnim područjem djelovanja Islamske zajednice, uz naglasak na njihovo sistemsko povezivanje.

Analiza rada medija Islamske zajednice

Kada je riječ o medijima, Grabus navodi da je Media centar Islamske zajednice kroz Preporod, Radio BIR, BIR TV, Preporod.info i Agenciju MINA učvrstio poziciju centralne institucionalne medijske kuće Islamske zajednice.

Ističe, međutim, da će biti potrebna stručna, akademska i šira analiza programske orijentacije i načina koordiniranog djelovanja njegovih medijskih platformi.

"Medijsko djelovanje nužno mora pratiti interese Islamske zajednice", navedeno je u programu.

Ko je Nedžad Grabus

Nedžad Grabus rođen je 1968. godine. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1987, a na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu diplomirao 1994. godine. Magistrirao je iz oblasti akaida 2001, a doktorirao 2008. godine. Za redovnog profesora izabran je odlukom Senata Univerziteta u Sarajevu 28. aprila 2021. godine.

Od 2006. do 2021. godine obavljao je dužnost ljubljanskog muftije i predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, a od 15. septembra 2021. godine obavlja dužnost sarajevskog muftije.

Kao najvažniji projekt koji je vodio u periodu od 2008. do 2020. godine u biografiji je navedena izgradnja Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. Bio je odgovorna osoba od izbora lokacije i kupovine zemljišta do završetka gradnje, dobijanja upotrebnih dozvola i početka korištenja džamije 7. februara 2020. godine.

Prof. dr. hfz. Mensur-ef. Malkić

Prof. dr. hfz. Mensur-ef. Malkić, kandidat za reisul-ulemu Islamske zajednice u BiH za mandat 2026-2033, predstavio je program u kojem među prioritetima ističe poboljšanje položaja imama i muallima, jačanje povratničkih džemata, razvoj vakufa, podršku porodici i mladima te aktivnije uključivanje dijaspore.

Posebno najavljuje sistemsko rješavanje finansiranja imamske službe kako bi se postepeno smanjio dio tereta koji sada pada na prihode od članarine, a egzistencijalna sigurnost imama učinila stabilnijom. Za imame i muallime predviđa bolji materijalni i radno-pravni status, punu socijalnu zaštitu, a u većim džematima i angažman drugog imama.

Veća zastupljenost dijaspore i u izboru reisul-uleme

Jedan od konkretnijih prijedloga odnosi se na institucionalni položaj dijaspore. Malkić predlaže razmatranje izmjena Ustava Islamske zajednice kako bi dijaspora bila zastupljenija u Saboru IZ i tijelima za izbor reisul-uleme. Predlaže i razmatranje posebnog vakufskog fonda za dijasporu.

Povrat vakufa i Ugovor s državom

Malkić najavljuje jaču pravnu zaštitu te povrat uzurpirane i otuđene vakufske imovine. Među prioritetima je i intenziviranje aktivnosti na zaključivanju Ugovora između Islamske zajednice i države BiH. Predlaže i razmatranje revolving fonda iz kojeg bi se finansirali održivi vakufski i razvojni projekti.

Podrška porodicama s petero i više djece

U programu najavljuje nastavak projekata podrške natalitetu i porodicama s većim brojem djece, posebno onima koje imaju petero i više djece, kao i nove oblike pomoći. Posebna podrška predviđena je samohranim roditeljima, udovicama i socijalno ugroženim porodicama.

Malkić predlaže i snažnije uključivanje žena u rad Islamske zajednice te razvoj programa za mlade, navodeći da se osobe od 15 do 25 godina često udaljavaju od mekteba i džemata.

Poseban odjel za društvene mreže

U okviru Media centra predviđa razvoj kapaciteta za društvene mreže koji bi, prema potrebi, prerastao u poseban odjel za koordinaciju digitalnih aktivnosti Islamske zajednice. Najavljuje i formiranje stručnog tima za izradu strateškog okvira djelovanja u digitalnom prostoru.

Ko je Mensur Malkić

Mensur-ef. Malkić rođen je 11. maja 1970. u Dubravama Gornjim kod Živinica. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1988, Fakultet islamskih nauka 1997, hifz je položio 2001, magistrirao 2012, a doktorirao 2019. godine. Od 1. januara 2023. direktor je Uprave za vjerske poslove Rijaseta, a u januaru 2026. izabran je u zvanje vanrednog profesora. Kao mentor izveo je 33 hafiza.

Više na Preporod.info.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad