Studija: Sjedenje bez prekida povezano s većim rizikom kod oboljevanja od raka

Dugi periodi sjedenja bez ustajanja mogu nositi veći zdravstveni rizik od istog broja sati sjedenja raspoređenih u kraće intervale, pokazuje velika studija Univerziteta u Glasgowu objavljena u časopisu PLOS Medicine. Svaki dodatni sat dnevno provedenog u neprekidnom sjedenju povezan je s oko 9 posto većim rizikom od smrti od raka.

Istraživači pod vodstvom Fredericka Hoa analizirali su podatke 91.292 učesnika britanske UK Biobank baze koji su sedam dana nosili mjerače aktivnosti na zglobu, a zatim su praćeni u prosjeku 12,4 godine. Sjedenje je razvrstano na "produženo", neprekidni periodi od najmanje 30 minuta s najmanje 90 posto vremena u mirovanju i "prekinuto", odnosno kraće od 30 minuta ili isprekidano kretanjem.

Dosadašnje smjernice o sjedenju uglavnom se fokusiraju na ukupno vrijeme provedeno u mirovanju. Nova studija sugeriše da je obrazac sjedenja jednako važan: dugi neprekidni periodi dosljedno su bili povezani s većim rizikom od smrti od raka, ukupnom pojavom raka, te rakovima povezanim s gojaznošću i dijabetesom tipa 2. Sjedenje isprekidano kretanjem pokazalo je suprotan obrazac – svaki dodatni sat takvog sjedenja bio je povezan s manjim rizikom.

Najkorisniji nalaz je praktičan: zamjena jednog sata produženog sjedenja laganom fizičkom aktivnošću, šetnjom, pranjem suđa, spremanjem povezana je s 12 posto manjim rizikom od smrti od raka. Zamjena samo 30 minuta umjerenom aktivnošću povezana je s 8 posto manjim rizikom.

Objašnjenje leži u fiziologiji: kada dugo sjedimo, veliki mišići nogu su neaktivni, protok krvi usporava, a tijelo teže reguliše šećer i insulin nakon obroka. Dugotrajno sjedenje povezuje se i s hroničnom upalom niskog stepena i metaboličkim promjenama koje vremenom mogu povećati rizik od raka. Ustajanje i kretanje, makar na minutu-dvije, ponovo "pali" te mišiće.

Autori napominju da je riječ o opservacijskoj studiji koja ne može dokazati uzročno-posljedičnu vezu i da su efekti umjereni, ali s obzirom na to da sjedenje čini oko 55 posto budnih sati prosječne osobe, čak i mali efekti imaju značaj na nivou populacije. Praktična preporuka: postaviti podsjetnik za ustajanje svakih 30 do 60 minuta.