Potresne ispovijesti preživjelih logoraša uoči presude

Vijesti 20. nov 201717:17 > 19:01
N1

"Čovjek sa žice" je Fikret Alić iz Kozarca. Nakon strahota Keraterma, u kojem je samo za jednu noć ubijeno oko 200 Bošnjaka, preživio je Trnopolje.

Ja sam se obukao u žensku odjeću i sa konvojem žena i djece pobjegao. Morao sam pobjeći, da nisam, sigurno bih bio ubijen. Momak u plavoj košulji ubijen je negdje na Vlašiću“, kaže nam Fikret Alić.

Logor Omarska otvoren je u maju 1992, a zatvoren u avgustu iste godine. Za tri mjeseca kroz njega je prošlo oko osam hiljada logoraša, a njih oko 700 je ubijeno ili se još vode kao nestali.

25.000 djece, žena, muškaraca starih i mladih prošlo je samo kroz logor Trnopolje.

Četiri mjeseca sinovi su mi bili ovdje, a ja sam bila 8 dana i onda smo otputovali onim hajvan kolima“, ispričala nam je Dika Sivac, bivša zatvorenica logora Trnopolje.

200 Bošnjaka, u nadi da idu u razmjenu, odvezeni su na Korićanske stijene. Pripadnici prijedorskog interventnog voda policije strijeljali su ih. Smrt je skakanjem u provaliju prije ispaljenog metka izbjeglo 12 osoba.

Na Korićanskim stijenama strijeljano je 200 logoraša za 15 minuta, a ukupna kazna zatvora za 200 strijeljanih je 211 godina zatvora – znači u suštini politika je godina dana za ljudski život. Nije to uredu, nije to pošteno“, kazao je Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH.

Fahrudin Ćemal prošao je kroz logore u Ključu, Staroj Gradišci, Banjaluci, Batkoviću kod Bijeljine i dva puta bio zatvaran u logor na Manjači.

Teško je to prepričavati i vršiti rekonstrukciju svega što se dešavalo. Metode koje su primjenjivane su od psihološkog do fizičkog maltretiranja. Glad, razni vidovi tuče, od bejzbol palica, do drvenih cjepanica, do kablova“, navodi Fahrudin Ćemal, bivši logoraš.

Od ‘92. do ‘95. kroz ambare, barake i hale na Manjači prošlo je oko 5.000 logoraša. Prilikom transporta do mjesta radnih obaveza ubijeno je oko 80 zatvorenika ovog logora.

Konačni broj žrtava prijedorskih i logora na Manjači još nije utvrđen.

Desetine pravosnažnih presuda izrečeno je za ubistva i nečovječno ponašanje prema zatvorenicima ovih logora. Međunarodni sud pravde u Hagu osudio je između ostalih Milomira Stakića na 40 godina, Radoslava Brđanina na 32 godine, Zorana Žigića 25, Mlađu Rodića 20, Duška Tadića 20, te Duška Sikiricu na 15 godina.