Više zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, danas je potpisalo zajedničku izjavu u kojoj se osuđuje Ruska Federacija koja je sazvala još jedan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a kako bi kritikovala zakonite transfere oružja Ukrajini koji se provode kao podrška inherentnom pravu Ukrajine na samoodbranu.
Stalni predstavnik Ukrajine u Ujedinjenim narodima, Sergiy Kyslytsya, u obraćanju na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a pročitao je zajedničku izjavu koju su potpisale vlade Ukrajine, Albanije, Australije, Austrije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Kanade, Hrvatske, Kipra, Češke, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Islanda, Irske, Izraela, Italije, Japana, Latvije, Lihtenštajna, Litvanije, Luksemburga, Malte, Maršalovih Otoka, Monaka, Crne Gore, Nizozemske, Novog Zelanda, Sjeverne Makedonije, Norveške, Poljske, Portugala, Republike Moldavije, Republike Koreje, Rumunije, San Marina, Slovačke, Slovenije, Španije, Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.
U izjavi se navodi da je ovaj današnji sastanak još jedan pokušaj Ruske Federacije da odvrati pažnju od svog agresorskog rata protiv Ukrajine i njene pojačane kampanje sistemskih zračnih napada u kojima se ubijaju civili i uništava kritična infrastruktura.
“Ponavljamo našu odlučnu osudu agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, koja predstavlja očito kršenje Povelje UN-a. Potvrđujemo našu nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica”, poruka je vlada potpisnica ove izjave.
Naglašavaju da dok Ukrajina pokušava odbraniti svoje civilno stanovništvo, Ruska Federacija ubija ukrajinski narod oružjem nabavljenim iz drugih zemalja.
“Osuđujemo stalnu vojnu podršku ruskom agresorskom ratu, uključujući Iran, Bjelorusiju i Sjevernu Koreju, i apelujemo na sve zemlje da ne daju oružje i vojnu opremu, uključujući projektile i bespilotne letjelice ili drugu vrstu podrške ruskom agresorskom ratu”, poručili su.
Podvukli su da to uključuje kršenja embarga UN-a na oružje od strane Sjeverne Koreje i Rusije, usvojenog uzastopnim rezolucijama Vijeća sigurnosti, te pozvali Sjevernu Koreju i Rusiju da se pridržavaju ovih rezolucija Vijeća sigurnosti i izrazili zabrinutost da korištenje balističkih projektila iz Sjeverne Koreje od strane Ruske Federacije daje Sjevernoj Koreji vrijedan uvid u tehničke mogućnosti njenog oružja.
Osim toga, navode da postoje jasni dokazi o nezakonitim transferima naoružanih iranskih bespilotnih letjelica od strane Irana Ruskoj Federaciji kada su na snazi bila ograničenja koja su zabranjivala takve transfere prema Rezoluciji 2231 Vijeća sigurnosti UN-a. Ruska Federacija je više puta koristila ove bespilotne letjelice u napadima na kritičnu infrastrukturu, uključujući silose žitarica, energetske objekte i stambene zgrade u Ukrajini.
U izjavi stoji da postupci Ruske Federacije potkopavaju vjerodostojnost rezolucija Vijeća sigurnosti, potkopavaju globalni režim neširenja oružja, pogoršavaju regionalne napetosti i ugrožavaju sve.
“Pozivamo sve države članice UN-a, uključujući Rusku Federaciju, da u potpunosti provedu relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti. Moramo osigurati odgovornost za teške zločine prema međunarodnom pravu počinjene na teritoriji Ukrajine, te osigurati pravdu za sve žrtve i spriječiti buduće zločine”, poručili su.
Pozvali su Rusku Federaciju da prekine svoj agresorski rat i odmah povuče svoje trupe s teritorije Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, poručili su potpisnici zajedničke izjave.
Reakcija Cvijanović
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da to što je ambasador BiH pri Stalnoj misiji UN Zlatko Lagumdžija “u lično ime” potpisao nečije saopštenje, “ne znači da iza toga stoji BiH, niti njena vlada koje inače nema”.
Na pitanje Srne da prokomentariše to što je BiH među 47 zemalja svijeta čije su vlade potpisale zajedničko saopštenje kojim pozivaju Rusije da prekine agresorski rat i povuče svoje trupe iz Ukrajine, Cvijanović je navela da je, da bi nešto bilo stav BiH, potrebno da bude usaglašeno u Predsjedništvu koje je jedino nadležno za kreiranje spoljne politike.
“U ovom slučaju nije traženo mišljenje Predsjedništva, što znači da je ambasador pri UN-u, sam ili u dogovoru sa ministrom spoljnih poslova, opet zaobišao proceduru i posegao za samovoljom koja izlazi izvan okvira ustavnog i institucionalnog djelovanja”, ocijenila je ona.
Članica državnog predsjedništva je dodala da to znači da ovdje vjerovatno ima posla i za tužilaštvo, jer “ambasador nije mogao nešto potpisati u ime Vlade BiH, prvo jer BiH nema vladu, a kao drugo zato što je za spoljnu politiku zaduženo Predsjedništvo BiH, a ne ambasadori koji su dužni da je provode”.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare