Džihić o veličanju Mladića: Slaviti nekog ko je kriv za toliko izgubljenih života je prekoračenje svih civilizacijskih vrijednosti

Govoreći o veličanju ratnog zločinca Ratka Mladića, Džihić je izdvojio tri ključna faktora. Prvi je, prema njegovim riječima, dugotrajni kontinuitet nacionalističke mobilizacije.

"Ovdje vidimo jedan jasan kontinuitet jedne nacionalističke Srbije koji ima korijene u 80-im godinama, u početku mobilizacije, nacionalističke mobilizacije od strane Slobodana Miloševića, proteže se kroz čitave 90-te godine. I onda, sa kratkim izuzetkom one faze kada je Zoran Đinđić bio premijer Vlade, proteže se do danas", naveo je.

Takva mobilizacija, smatra Džihić, prvenstveno služi održavanju političke moći.

"Taj kontinuitet nacionalističke mobilizacije, koja se vješto koristi za mobiliziranje glasača i glasačkog tijela i za osiguravanje moći, je nešto što plaši, nešto što upućuje na činjenicu da se srpsko društvo ne uspijeva transformirati ka jednom otvorenom, demokratskom i emancipiranom društvu koje je zasnovano na liberalnim i demokratskim vrijednostima", pojasnio je.

Dodao je da kontinuitet nacionalizma prati i kontinuitet autoritarizma.

"Taj kontinuitet i nacionalizma, a u isto vrijeme, naravno, i autoritarizma ili autokratije, je zaista zabrinjavajući, pošto traje već gotovo – još malo pa 40 godina – od preuzimanja vlasti Slobodana Miloševića '86, '87. i naovamo."

Drugi faktor, prema Džihiću, jeste civilizacijski.

"Nalazimo se u 2026. godini i trebali bismo poći od toga da postoji neki minimum standarda civilizacijskih vrijednosti koji važi globalno i u cijelom svijetu", istakao je.

Smatra da se Srbija veličanjem ratnih zločinaca stavlja izvan tih vrijednosti.

"Srbija ovdje, sa veličanjem zločinaca i zločina koji su bez presedana – pored Drugog svjetskog rata naovamo, u cijeloj Evropi – se stavlja mimo tih civilizacijskih vrijednosti i pokazuje da je spremna, odnosno da je trenutna vlast ili trenutni režim spreman da zarad političke moći sve te civilizacijske vrijednosti ostavi sa strane i na taj način pokaže jedan neljudski, nehuman karakter", ocijenio je.

Za njega je osnovna granica jasna.

"Ne postoji ništa svetije i važnije od ljudskog života i, naravno, slaviti nekoga ko je kriv za toliko izgubljenih ljudskih života je zaista prekoračenje svih civilizacijskih vrijednosti i to ne može proći bez konsekvenci."

Vučić i "de facto državna sahrana"

Treći faktor, kaže Džihić, odnosi se na karakter režima Aleksandra Vučića.

"Kod Aleksandra Vučića samog imamo kontinuitet veličanja Ratka Mladića od 90-ih naovamo. Sjećamo se '97, '98, '99, njegove uloge kao ministra za informisanje i promoviranje vrijednosti za koje se zalagao Ratko Mladić", naveo je.

Posebno se osvrnuo na sahranu Mladića.

"Ovaj čin ove de facto državne sahrane, de facto sahrane sa državnim i vojnim počastima za Mladića, na koju on onda šalje svog sina, gdje se pojavljuju ministri Vlade Srbije, a on u isto vrijeme, zbog navodno nekih drugih važnih termina, ne prisustvuje toj sahrani", rekao je.

Džihić to vidi kao pragmatičan politički potez usmjeren prema dva različita auditorija.

"Želim da mobiliziram moje glasače, da održim tu moju nacionalističku ideološku priču i da pokažem da je živa, da sam zaštitnik te fiktivne, ponosne Srbije koja nema na šta da se ponosi, u ovom slučaju konkretno, a da u isto vrijeme iza kulisa zvaničnicima u Evropskoj uniji, u Americi, pošaljem poruku: 'Ja ne mogu drugačije, ja moram ovo da uradim', pošto je pritisak desnice ogroman, i ja sam taj koji je pragmatičan i koji će iz svega toga da nađe neki izlaz", opisao je Džihić.

Prema njegovom mišljenju, krajnji cilj je očuvanje vlasti.

"Sve je to ono što on već odavno radi: taktika da bi na sljedećim izborima, koji će se desiti nekoliko sedmica poslije naših izbora u Bosni i Hercegovini, 25. oktobra, da na tim izborima ponovo odnese pobjedu."

"Opredjeljenje za mir i dijalog" kao politički cinizam

Govoreći o reakciji Ambasade Srbije nakon odluke ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da protjera dvojicu službenika Ambasade Srbije, Džihić je posebno problematizirao frazu o "opredjeljenju za mir i dijalog".

"Ta fraza 'opredjeljenje za mir i dijalog' je nešto što Aleksandar Vučić već godinama koristi. Otkad je preuzeo vlast, on u gotovo svakom svom nastupu, a njih ima gotovo svakodnevno, ističe da se zalaže za mir, za regionalni mir, za pomirenje, da je pragmatičan političar", naveo je.

Međutim, upozorava na potpuni raskorak između retorike i političke prakse.

"A u isto vrijeme, pet rečenica kasnije, deset rečenica kasnije, koristi najpogrdnije riječi za političke protivnike i ponovo, naravno, mobilizira ih, huška na svaki mogući način. A da ne govorimo o konkretnim političkim koracima", dodao je.

Zato takvu poruku naziva ciničnom.

"Potpuno je, i u ovom slučaju cinično, od strane Vlade Srbije isticati da se zalažu za mir i pomirenje u regiji, ako se veliča neko ko je tokom 90-ih godina bio zadužen za razaranje čitave te regije i za agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Znači, to je čisti politički cinizam, to nema veze sa nekim principima diplomatskog i političkog života koji važe u normalnom svijetu."

Džihić: Konakovićev potez moralno, etički i politički korektan

Odluku ministra vanjskih poslova BiH ocijenio je legitimnom.

"Potez ministra vanjskih poslova je, naravno, moralno i etički i politički korektan", rekao je.

Ipak, očekuje dodatno pogoršavanje odnosa.

"Naravno da će to dovesti do pogoršavanja regionalnih odnosa između Srbije i Bosne i Hercegovine i to onda na neki način se uklapa u sliku jedne regije koja je, recimo, prije 20-ak godina, tokom 2000-ih, tokom predsjedavanja Srbije Borisa Tadića, u vrijeme Josipovića, u vrijeme nekih fleksibilnijih koalicija u BiH, tu je bilo dosta tih nekih koraka ka pomirenju, ka pokušaju da se nađe neki zajednički jezik."

Takav period, smatra, danas djeluje veoma daleko.

"Sve je to, čini se, iz današnje perspektive, davna prošlost. Vratili smo se u period animoziteta, huškanja, mobiliziranja, totalno poremećenih regionalnih odnosa."

Problem, dodaje, nije ograničen samo na BiH i Srbiju.

"Slične napetosti u kontinuitetu imamo između Srbije i Hrvatske, i tu se, naravno, te napetosti proizvode i u Zagrebu i u Beogradu, da ne govorim o odnosima između Beograda i Prištine koji de facto ne postoje. Isto tako i napetost na liniji između Crne Gore i Srbije."

Njegova ocjena stanja u regionu veoma je pesimistična.

"Tako da je cijela regija, na neki način, 2026. godine, toliko godina poslije ratova, u jednom začaranom krugu iz kojeg u ovom momentu ja ne vidim izlaz."

Izbori u BiH: "More of the same"

Džihić je potom govorio o predizbornoj kampanji u Bosni i Hercegovini, za koju ne vidi ozbiljniji politički iskorak.

"Što se tiče izbora u Bosni i Hercegovini, nažalost, imamo, što bi na engleskom rekli, 'more of the same'", ocijenio je.

Prema njegovim riječima, politička scena je troma i nedovoljno se obnavlja.

"Nemamo mi neku posebnu novu dinamiku, imamo stara lica na listama, izbornim listama političkih stranaka, imamo jednu političku scenu koja je veoma troma, koja se ne osvježava, nema novih mladih, ambicioznih, progresivnih političara, gotovo ni na jednoj listi, uz par izuzetaka."

Ni teme nisu nove.

"Tu imamo isti politički setup, imamo istu grupaciju tema, znači i dalje se pojavljuje ono što je na neki način, nažalost, upisano u srž dejtonske Bosne i Hercegovine."

Etno-nacionalna mobilizacija i "komunicirajuće posude"

Jedan od centralnih problema Džihić vidi u načinu na koji političke stranke koriste međunacionalnu konkurenciju.

"Pojavljuje se taj etno-nacionalni, etno-politički momenat konkurencije, gdje dolazimo do fenomena komunicirajućih posuda. Znači, jedan konstitutivni narod, političke stranke koriste na neki način demoniziranje druge političke stranke iz drugog konstitutivnog naroda da bi došli do glasova", naveo je.

Takvu dinamiku vidi i u ovoj kampanji.

"Ta negativna dinamika etno-politike, etno-nacionalizma, etno-nacionalističke mobilizacije se vidi i u ovoj izbornoj kampanji."

Dodatni problem je fragmentiranost političkog prostora.

"Pošto je Bosna i Hercegovina fragmentirano društvo, onda je, naravno, i izborna kampanja veoma fragmentirana."

U toj fragmentaciji pojavljuje se više paralelnih političkih bitaka.

"Da li je to sad izbor za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, da li je to pitanje kako će izgledati saziv Skupštine Republike Srpske, gdje imamo ipak jednu vrstu političke bitke između SNSD-a i opozicionog bloka, da li je to pitanje kako će se riješiti ova velika bitka između SDA i drugih političkih stranaka u Federaciji Bosne i Hercegovine, to je, naravno, i ono pitanje koje HDZ često potencira, legitimnog političkog predstavljanja i bitke za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. To su sve sad posebne dinamike o kojima bismo zaista dugo mogli da razgovaramo."

Izbori u Srbiji mogli bi biti historijski

Za razliku od BiH, Džihić smatra da izbori u Srbiji mogu donijeti značajniju promjenu.

"Ovi izbori u Srbiji, za razliku od izbora u Bosni i Hercegovini, jesu moguća prekretnica, jesu, možda ih možemo označiti kao historijske."

Razlog je pojava ozbiljnijeg opozicionog pokreta.

"Historijski zbog toga što po prvi put imamo potentan opozicioni pokret sa studentskim listama."

Džihić očekuje drugačiju vrstu političke dinamike.

"Vidjet ćemo kako će se ta dinamika odvijati sljedećih nekoliko dana, vidjet ćemo imena, vidjet ćemo nova lica, vidjet ćemo neku novu vrstu političke borbe i mobilizacije."

Ipak, ključno pitanje za njega je integritet izbora.

"Centralno pitanje, naravno, ostaje: da li će i Evropa, a i domaće institucije i građani dopustiti da SNS i Vučić na masovan i, hajmo reći, drzak način mobiliziraju i manipuliraju ovu izbornu kampanju i sam izborni čin ili ćemo imati ipak, koliko-toliko, slobodne izbore? U što sumnjam u ovom momentu, definitivno."

Potencijalna promjena vlasti u Srbiji mogla bi, smatra, imati značaj i za BiH.

"Pitanje je da li može doći do nekih tektonskih promjena u Srbiji, koje bi, naravno, ako bi došlo do njih i ako bi pao režim Aleksandra Vučića, možda imale i pozitivne reperkusije za Bosnu i Hercegovinu."

"Odnos Evropske unije prema Vučiću bio je izrazito blag"

Džihić smatra da je Brisel godinama previše blago tretirao Vučićev režim.

"Odnos Evropske unije prema Aleksandru Vučiću i režimu SNS-a u Srbiji je bio izrazito blag."

To povezuje sa konceptom stabilokratije.

"Postoji taj stručni pojam stabilokratija, gdje jednostavno Evropska unija već čitav niz godina, ne samo Evropska unija nego i visoki zvaničnici pojedinih zemalja, kao bivša kancelarka Angela Merkel, gdje su u Vučiću vidjeli mogućeg reformatora i pragmatičnog političara koji može da osigura mir i stabilnost u regiji."

Takvu sliku Vučića danas smatra potrošenom.

"Ta iluzija, ta slika o Vučiću, odavno je postala veoma prozirna i svi su to u Evropskoj uniji, u Briselu, u Njemačkoj i bilo gdje u glavnim gradovima shvatili da Vučić nije taj pragmatični političar koji će da isporuči promjene."

Ipak, blagi pristup se nastavlja.

"Ali donekle se stav, taj blagi stav, u njegovom kontinuitetu prolongira i imamo ga i dan-danas."

Kritike iz Brisela i mogućnost zamrzavanja evropskog puta Srbije

Džihić je izdvojio reakcije Marte Kos i Manfreda Webera.

"Ovim povodom ove sahrane ratnog zločinca Ratka Mladića, imali smo jasnu kritiku od Marte Kos, imali smo, evo, i ono što je veoma interesantno i zapaženo u briselskim krugovima, izjavu Manfreda Webera, koji predvodi frakciju Evropske pučke stranke, najveće stranke u Evropskom parlamentu, i koji je jasno i nedvosmisleno kritikovao Srbiju za prekoračenje tih civilizacijskih vrijednosti o kojima sam govorio."

Takvu reakciju smatra važnim signalom.

"Manfred Weber je u okviru Evropske pučke stranke važan političar, jedan od najvažnijih. Tako da imamo definitivno novu dinamiku. Jasno je da se stvari neće moći, iz perspektive Brisela, vratiti na ono što smo imali prije nekoliko godina."

Pitanje je, međutim, hoće li Evropa otići dalje od verbalnih osuda.

"Jedino pitanje koje se postavlja: da li je Evropa u ovom momentu dovoljno odlučna i spremna da podvuče neke radikalnije korake prema Srbiji u jeku izborne kampanje?"

Jedna od mogućnosti o kojoj se, kako kaže, razgovara jeste svojevrsno zamrzavanje evropskog puta Srbije.

"Neke stranke, neki predstavnici političkih stranaka u Evropskom parlamentu, a i neki predstavnici glavnih gradova Evropske unije, razmišljaju o tome da de facto Srbiju stave na sporedni kolosijek procesa evropske integracije, da uskrate svaku finansijsku podršku i da Srbiju stave de facto na istu ravan kao i Tursku, koja jeste oficijelni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali ta kandidatura je de facto već jako dugo zamrznuta."

Prema njegovim riječima, sljedeće sedmice mogle bi pokazati u kojem smjeru će se odnos Brisela prema Beogradu razvijati.

AfD: "Tektonska promjena za demokratsku Njemačku"

Na kraju razgovora Džihić se osvrnuo na rezultat AfD-a u Njemačkoj, gdje je stranka osvojila oko 44 posto glasova.

Njegova ocjena je veoma ozbiljna.

"Ja mislim da je ovo tektonska promjena za Njemačku, demokratsku Njemačku, od 1945. naovamo."

Za njega to nije prolazan protestni talas.

"To nije prolazni fenomen, ovo je fenomen koji je toliko pustio duboke korijene i koji zaista predstavlja veoma veliku i opasnu prekretnicu za tu demokratsku liberalnu Njemačku, koja, naravno, kao jedna od najvažnijih i najjačih evropskih zemalja, ima izuzetno veliki značaj na sve što se događa u Evropi, a naravno i u svijetu i u našoj regiji."

AfD mobilizira frustracije i negativne emocije

Džihić smatra da je AfD veoma uspješno kapitalizirao na nezadovoljstvu njemačkom vladom.

"AfD je uspio da mobilizira, prije svega, emocije, negativne emocije prema trenutačnoj vladi u Njemačkoj."

Naveo je i podatke o nezadovoljstvu kancelarom Friedrichom Merzom i vladom.

"Recimo, kancelar Merz trenutno ima podršku samo 13 posto glasačkog tijela u Njemačkoj, 70-80 posto Nijemaca su mišljenja da trenutna vlada ne radi i ne vodi dobru politiku."

Takva frustracija povezana je i sa širim ekonomskim problemima.

"Sve te frustracije, sve te strukturalne promjene njemačke ekonomije, automobilske industrije, porast cijena, nemogućnost reformi zdravstvenog, penzijskog sistema, sve ono što ova vlada pokušava na neki način da riješi nekom taktikom mic po mic, korak po korak, sve to, sve te frustracije je AfD uspio da mobilizira."

Zbog toga AfD opisuje kao partiju koja se oslanja na osjećaje.

"To je partija koja se zasniva na osjećajima."

"Opasna ideološka matrica"

Problem, upozorava Džihić, nastaje kada se te emocije spoje sa radikalnom ideološkom platformom.

"Ti osjećaji koji su oni mobilizirali sa jednim kandidatom, Ulrichom Siegmundom, koji je veoma inteligentan i retorički veoma potkovan, to se, naravno, ovdje, i to je ono što je opasno, spaja sa jednom ideološkom matricom, a ta ideološka matrica je izrazito desničarska, desničarsko-ekstremna, postavlja radikalne zahtjeve, potpunu transformaciju Njemačke, potpuno drugačiji odnos prema migrantima koji čine Njemačku, njemačku državu i njemačku ekonomiju."

Zbog toga mnogi stručnjaci, kaže, vide prijetnju samim temeljima demokratskog poretka.

"I to je ono gdje mnogi stručnjaci u Njemačkoj vide opasnost za taj njemački ustav, a i njemački demokratski poredak."

Moguće posljedice i za Zapadni Balkan

Jačanje AfD-a ne bi ostalo bez posljedica za region.

"Ovdje imamo spremnost jedne političke stranke, koja je veoma moćna u ovom momentu, da u potpunosti promijeni sve temelje poslijeratne Njemačke, što bi, naravno, onda bila i nevjerovatno velika promjena za cijelu Evropu."

Džihić naglašava da bi posljedice za Zapadni Balkan bile srednjoročne i dugoročne.

"To, naravno, ima implikacije, ne neposredno sada, ali dugoročno i srednjoročno svakako i za Zapadni Balkan."

Njemačka je, podsjeća, do sada bila jedna od zemalja koje su insistirale na liberalno-demokratskim vrijednostima u regionu.

"Do sad je Njemačka, koliko god možemo da kritikujemo određene korake njemačke vlade, ipak bila konsekventna u politici prema Zapadnom Balkanu, u insistiranju na demokratskim liberalnim vrijednostima, konkretno u kritici Milorada Dodika i tako dalje i tako dalje."

Moguća promjena njemačke vanjske politike

Ako AfD nastavi jačati, Džihić očekuje mogući zaokret.

"Ako bi tokom sljedećih godinu-dvije, do opštih izbora u Njemačkoj, koji su tek za tri godine, doduše, ali vrijeme brzo prolazi, ako bi došlo do jačanja AfD-a, od toga moramo poći i polaziti u ovom momentu, to bi onda moglo da ima za posljedicu radikalnu promjenu njemačke vanjske politike, veći fokus na Njemačku, manji fokus na pitanje proširenja, imali bismo tu isto, naravno, jedan zaokret u odnosima prema Rusiji."

Podsjetio je da AfD ima snažne proruske stavove.

"AfD je izrazito proruska stranka, nije jedina, ali je, naravno, dominantna, i ovaj Savez Sahre Wagenknecht je isto proruski, ima proruske sentimente."

Takav razvoj događaja mogao bi uticati i na politički kurs Zapadnog Balkana.

"Tako da bi to ojačalo desnicu, poremetilo na čitavom Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini taj demokratsko-liberalni konsenzus koji barem na momente postoji i kojem još uvijek na neki način stremimo."

"Ovo moramo shvatiti kao veliku prekretnicu"

Džihić upozorava da rezultat AfD-a ne treba posmatrati kao izolovan pokrajinski događaj.

"Ne smijemo da se poslije ovih izbora, koji nisu, naravno, savezni izbori, vratimo na ustaljene političke procese i slično razmišljanje koje smo imali zadnjih nekoliko decenija, nego ovo zaista moramo shvatiti kao veliku prekretnicu."

Ključno pitanje za demokratske snage u Evropi i regionu sada je kako odgovoriti na politiku emocija.

"Za sve stranke, pogotovo u Njemačkoj, demokratsko-liberalne stranke, a naravno i za prodemokratske snage u našoj regiji, velika je zagonetka kako pronaći odgovor na ovu politiku emocija, na mobiliziranje ovih, hajmo reći, i donekle neliberalnih vrijednosti i podići neki bedem protiv ovakvih stranaka i spasiti na taj način i cijelu budućnost liberalno-demokratske Evrope", zaključio je Vedran Džihić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad