Oglas

Stanovnici iseljavaju

Cijela naselja nestat će pod vodom: Hrvatska gradi svoje "Jablaničko jezero"

author
N1 BiH
21. nov. 2026. 08:01
Naselje Gornji Kosinj bit će potopljeno zbog izgradnje akumulacionog jezera
HEP

Na svega nekoliko desetina kilometara od granice s Bosnom i Hercegovinom, u hrvatskoj Lici, cijela naselja trebala bi nestati pod vodom zbog izgradnje velikog akumulacijskog jezera, po principu po kojem je prije više od sedam decenija nastalo Jablaničko jezero.

Oglas

Naselja Gornji Kosinj i Mlakva u hrvatskoj Lici bit će potopljena zbog izgradnje novog akumulacijskog jezera Kosinj II, površine 11,45 kvadratnih kilometara. Stanovništvo će morati napustiti svoje domove, pod vodom će završiti ceste i elektroenergetska infrastruktura, a preseljenje čeka i osnovnu školu u Gornjem Kosinju. Hrvatska elektroprivreda (HEP) raspisala je novi tender za izgradnju hidroenergetskog sistema vrijednog procijenjenih 480 miliona eura bez PDV-a, dok stanovnici ovog kraja izražavaju zabrinutost zbog posljedica projekta.

Projekt obuhvata izgradnju akumulacijskog jezera s tri brane, nove hidroelektrane i pristupnih cesta. Riječ je o proširenju hidroenergetskog sistema Senj, u okviru kojeg se još od 1966. godine vode rijeka Like i Gacke koriste za proizvodnju električne energije, ali i za snabdijevanje pitkom vodom primorja, otoka Raba i grada Novalje na Pagu.

Pod vodom će završiti naselja, ceste i trafostanice

Akumulacijsko jezero Kosinj II planirano je na području Općine Perušić, nizvodno od postojećeg jezera Kruščica i hidroelektrane Sklope. Njegova zapremina iznosit će približno 340 miliona kubnih metara vode.

Područje je danas slabo naseljeno, prvenstveno zbog čestih zimskih i proljetnih poplava. Najveća naselja, Gornji Kosinj i Mlakva, bit će među prvima koja će se naći pod vodom.

hes kosinj
HEP

Punjenjem akumulacije trajno će biti potopljene jedna županijska i jedna lokalna cesta, kao i devet lokalnih trafostanica. Prema projektnoj dokumentaciji, time će biti prekinuta i veza elektroenergetske mreže prema naselju Gornji Bakovac.

HEP je obavezan iseliti stanovništvo s područja buduće akumulacije te izgraditi novu elektroenergetsku mrežu i trafostanicu za Bakovac.

Na ovom području već je izgrađena takozvana cesta spasa, koja povezuje Kosinjski most i Bakovac, dok su u toku radovi na cesti od Studenaca do hidroelektrane Sklope.

Proces kao kod stvaranja Jablaničkog jezera

Sličnu sudbinu prije više od sedam decenija doživjela su i naselja u dolini Neretve, kada je izgradnjom hidroelektrane Jablanica nastalo Jablaničko jezero. Pregrađivanjem rijeke i stvaranjem velike akumulacije potopljeni su dijelovi naselja, obradivo zemljište, putevi i drugi objekti, a stanovništvo je moralo napustiti svoje domove. Kao i u slučaju planiranog jezera Kosinj II u Hrvatskoj, proizvodnja električne energije podrazumijevala je trajnu promjenu krajolika i nestanak dijela prostora na kojem su generacije živjele. Oba projekta pokazuju da izgradnja velikih hidroenergetskih sistema, osim energetskih koristi, donosi i dugoročne posljedice za lokalne zajednice, njihovo naslijeđe i način života.

Tri velike brane i šest godina izgradnje

Novo jezero bit će ograđeno trima nasutim branama s glinenom jezgrom.

Brana Kosinj planirana je u visini od približno 58,5 metara i dužini od oko 400 metara. Brana Bakovac bit će visoka 55 metara i duga 450 metara, dok će visina brane Sedlo iznositi 22,4 metra.

Kosinj (1)
Elektroprojekt.hr

Ugovor s izvođačem predviđen je na period od 75 mjeseci, dok bi sama izgradnja trebala trajati šest godina.

Prva godina bit će posvećena pripremnim radovima, naredne četiri izgradnji brana i hidroelektrane te brtvljenju tla, a posljednja godina prvom punjenju akumulacijskog jezera i probnom radu elektrana.

Stanovnici skeptični: "Potopljeno i raseljeno selo, nezamisliv ekocid"

Stanovnici Kosinja s nepovjerenjem gledaju na nastavak realizacije projekta.

Udruženje Eko Kosinj, osnovano 2002. godine, godinama upozorava na posljedice hidroenergetskih zahvata u ovom kraju. Njegov osnivač i dugogodišnji član Ilija Vukelić podsjeća na iskustva s izgradnjom hidroelektrane Sklope.

"I šta smo time dobili? Poneki kilovat električne energije, potopljeno i raseljeno selo Kruščicu, nezamisliv ekocid... Nekada se govorilo da će novo jezero riješiti probleme redovnih poplava Kosinjske doline. To se nije dogodilo jer se poplave redovno dešavaju i Donji Kosinj tada postaje lička Atlantida. Ostaje nam da vidimo hoće li se šta popraviti s novim branama, ali kome sada vjerovati", pita se Vukelić, piše Novi list.

Gornji Kosinj snimljen Google Mapsom u maju 2025.
Google Maps

Posljednjih godina organizovani su i naučni skupovi na kojima se raspravljalo o posljedicama potapanja Gornjeg Kosinja. U njihovoj organizaciji učestvovali su naučnici porijeklom iz Kosinja koji žive u Zagrebu, uz podršku Crkve.

Jedna od tema bila je mogućnost da buduće jezero potopi ostatke znamenite kosinjske štamparije.

Iz Muzeja Like u Gospiću, međutim, ističu da višedecenijska iskopavanja i potrage nisu dale rezultate, jer lokacija štamparije nikada nije pronađena.

HEP, s druge strane, tvrdi da će nove brane smanjiti poplave Donjeg Kosinja te poboljšati snabdijevanje pitkom vodom primorja i otoka.

Nekada su izvozili vino u Veneciju, danas strahuju od nestanka naselja

Kosinjski kraj ima dugu poljoprivrednu tradiciju, ali su česte poplave rijeke Like tokom godina znatno otežale život njegovim stanovnicima.

Zbog gotovo redovnih izlijevanja rijeke postoji i zabrana proljetne obrade poljoprivrednog zemljišta.

Historijski zapisi svjedoče da se iz ovog ruralnog područja nekada izvozilo kvalitetno vino čak u Veneciju. Na ta vremena danas podsjećaju tek stari dokumenti i poneki preostali trs vinove loze.

Pod vodom će završiti i škola koja je obilježila 200 godina školstva

Među objektima koje će zahvatiti potapanje nalazi se i Osnovna škola "Anž Frankopan" u Gornjem Kosinju, najmanja matična škola u Ličko-senjskoj županiji.

Direktorica škole Zrinka Vukelić ističe da su zaposleni i učenici svjesni da će uskoro morati napustiti sadašnju zgradu.

"Svi smo svjesni da će se Gornji Kosinj i naša škola uskoro naći pod vodom. Na stranu emocije i činjenica da je naša škola vrlo funkcionalna i dobro opremljena. U njoj radi 18 zaposlenih i pohađa je 10 učenika. Već su u toku pripreme za preseljenje škole u staru školu u Rudinki u Donjem Kosinju", kazala je Vukelić.

Podsjeća da je škola ove godine obilježila 200 godina organizovanog školstva u Kosinju.

"O tome kakva je danas demografska slika kosinjskog kraja dovoljno govori podatak da je pet područnih škola prije 20 ili 30 godina bilo prepuno djece. Demografska slika se promijenila, sve je manje stanovnika, prevladavaju staračka domaćinstva. Zato smo sretni kada saznamo da će se broj učenika u našoj školi povećati za dvoje ili troje djece", istakla je direktorica.

Porodice se sele u novu zgradu: Od 38 stanova, 27 već useljeno

Porodice iz Kosinje uselile u novu zgradu 2025. godine
HEP

Načelnik Općine Perušić Ivica Turić (HDZ) navodi da je proces isplate naknada stanovnicima Gornjeg Kosinja koji nemaju potpuno vlasništvo nad kućama u kojima žive realizovan u obimu od 97 posto.

Preostalo je, kako kaže, još nekoliko porodica koje će se morati preseliti u Perušić, u stambenu zgradu HEP-a nazvanu Kosinjka.

"To su vrlo moderni, funkcionalni i većim dijelom savremeno opremljeni stanovi. Od ukupno 38 stanova u toj zgradi, već je useljeno njih 27", naveo je Turić.

Novi radovi mogli bi otvoriti poslove za lokalno stanovništvo

Spojna cesta od Studenaca do hidroelektrane Sklope, kao i pojedine manje dionice predviđene projektom, još nisu završene jer je potrebno izabrati izvođača radova.

Načelnik Turić očekuje da će novi tender otvoriti mogućnosti za angažman lokalnih prijevoznika, s obzirom na obim i trajanje planiranih radova.

Smatra i da bi realizacija projekta mogla pružiti priliku mladim ljudima koji se u budućnosti žele baviti tim poslovima.

Dok HEP najavljuje energetsku i infrastrukturnu korist od novih hidroenergetskih objekata, stanovnici Kosinja suočavaju se s preseljenjem i trajnim nestankom dijela naselja u kojima su generacije njihovih porodica živjele.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama