Jedna zemlja u EU-u već godinama drži iste cijene goriva: Evo kako to uspijeva

Riječ je o pravoj iznimci unutar Europske unije, i to ne zbog tržišnih okolnosti ili vlastite proizvodnje, nego zbog svjesne političke odluke.

Država preuzela teret rasta cijena

Model koji Malta primjenjuje relativno je jednostavan - niske trošarine i snažne državne subvencije. Otočna država koristi minimalnu razinu trošarina koju dopuštaju europska pravila, a razliku do stvarne tržišne cijene pokriva iz državnog proračuna.

Drugim riječima, cijena goriva nije niska zato što je tržište stabilno, nego zato što država aktivno ‘pegla’ razliku. Premijer Robert Abela nedavno je priznao da bi bez intervencije države benzin bio skuplji za oko 0,38 eura po litri, a dizel čak za 0,45 eura, prenosi tportal.

To znači da građani i gospodarstvo imaju koristi, ali račun u konačnici plaća država.

Stotine milijuna eura godišnje

Ministar financija Clyde Caruana procjenjuje da će Malta u 2026. na subvencije za energiju potrošiti oko 150 milijuna eura, uz mogućnost da taj iznos naraste i do 400 milijuna eura ako globalne cijene dodatno porastu.

Za malu ekonomiju poput malteške to je značajan trošak, ali vlasti zasad smatraju da si ga mogu priuštiti. Gospodarstvo bilježi solidan rast, a proračunski deficit postupno se smanjuje, što ostavlja prostor za ovakve mjere.

Za građane i tvrtke korist je vrlo konkretna. Razlika u cijeni goriva u odnosu na velike europske zemlje je ogromna - primjerice, u Francuskoj je dizel nedavno prelazio 2,18 eura po litri, gotovo cijeli euro više nego na Malti.

Takva razlika izravno utječe na troškove života, transporta i turizma, pa ne čudi da je politika zamrznutih cijena postala i važan politički alat.

No postoji i druga strana

Europska komisija upozorava da ovakav model ima i ozbiljne nedostatke. Subvencioniranje fosilnih goriva smanjuje motivaciju za prelazak na obnovljive izvore energije i usporava energetsku tranziciju.

Malta je već sada među slabijima u EU po udjelu obnovljivih izvora, pa dugoročno ovakav pristup može postati problem ako se ne uvede jasna strategija izlaska iz subvencija.

Istodobno, država pokušava balansirati između kratkoročne zaštite građana i dugoročnih ciljeva. U planu su ulaganja u infrastrukturu, uključujući novi električni interkonektor sa Sicilijom i širenje kapaciteta obnovljivih izvora.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad