Kina troši trećinu svjetske struje, a struja iz fosilnih goriva ipak joj je pala

Rast od 503 teravat-sata, koliko je kineska potrošnja struje porasla samo u jednoj godini, veći je od cijele godišnje potrošnje mnogih evropskih zemalja. Za poređenje, potrošnja svih 27 članica Evropske unije 2025. iznosila je 2.774 TWh, četiri puta manje od Kine, a porasla je tek 0,5 posto.

Sunce i vjetar pokrili cijeli rast potrošnje

Proizvodnja iz solarnih elektrana u Kini porasla je za 336 TWh, odnosno 40 posto. Vjetroelektrane su dale 138 TWh više nego godinu ranije. Zajedno su sunce i vjetar donijeli 474 TWh nove proizvodnje, gotovo koliko je porasla i potrošnja.

Zbog toga je proizvodnja iz uglja pala za 71 TWh (1,2 posto), a ukupna proizvodnja iz fosilnih goriva za 56 TWh, iako je proizvodnja iz plina blago porasla. Ember navodi da je to prvi godišnji pad fosilne proizvodnje u Kini još od 2015.

SAD i Indija idu različitim putem

U Sjedinjenim Državama potrošnja je 2025. porasla za tri posto, odnosno 131 TWh. Solarne elektrane dale su 85 TWh više, ali je proizvodnja iz uglja porasla za isto toliko, 13 posto. Plin je pao, a ukupna fosilna proizvodnja u SAD-u ipak je porasla za 0,9 posto.

Indija je imala drugačiju godinu. Potražnja joj je porasla samo 2,4 posto, a proizvodnja iz fosilnih goriva pala je za 52 TWh. Ember to pripisuje dijelom blagom vremenu, zbog kojeg je trebalo manje hlađenja i grijanja (procjena je oko 32 TWh manje potražnje), te usporavanju industrije. Kina i Indija su tako 2025. prvi put ovog stoljeća istovremeno smanjile proizvodnju struje iz fosilnih goriva.

Šta to znači za svijet

Na globalnom nivou potražnja za strujom porasla je 2,8 posto, za 849 TWh. Solarne elektrane proizvele su rekordnih 636 TWh više nego godinu ranije, ukupno 2.778 TWh, i pokrile tri četvrtine rasta potražnje. Svjetska proizvodnja iz fosilnih goriva pala je za simboličnih 0,2 posto.

Prema Emberovim podacima, obnovljivi izvori su 2025. dali 33,8 posto svjetske struje i prvi put u posljednjih sto godina prestigli ugalj, koji je pao na 33 posto. Vjetar i sunce zajedno su na 17,3 posto.

Zašto je to važno i van Kine

Kina je sama povećala potrošnju za 503 TWh, što je više od polovine ukupnog svjetskog rasta od 849 TWh. Zato ono što se dešava u kineskim elektranama u velikoj mjeri određuje i globalnu sliku: da je rast pokriven ugljem, svjetska fosilna proizvodnja 2025. bi porasla, a ne pala.

Ugalj i dalje daje najveći dio kineske struje, a pad od 1,2 posto je skroman. Ali razlika u odnosu na prethodnu deceniju je jasna: prije je svaki skok potrošnje značio i više uglja, a 2025. su novi solarni paneli i vjetroturbine prvi put pratili tempo potražnje. Kako se kretala proizvodnja struje u našoj regiji, pročitajte u tekstu o elektroenergetskom sistemu BiH.