Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je novu projekciju globalnog rasta koja je revidirana u odnosu na projekciju koja je došla krajem prošle godine. Projekcija iz druge polovine prošle godine govorila je da će globalni rast u ovoj godini iznositi 4.4%, međutim zbog izbijanja rata u Ukrajini te zbog nastavka pandemije koronavirusa revidirana projekcija za ovu godinu iznosi 3.8%.

“Postoji značajno smanjenje naših projekcija rasta globalne ekonomije sa 4,4 posto u januaru na 3,6 posto u našem najnovijem ažuriranju. Razlika od 0,8 procentnih poena. Tri su glavna razloga za ovo smanjenje. Prvo, ratna invazija Rusije na Ukrajinu, koja povećava cijene energenata i roba širom svijeta i dovodi do manje proizvodnje i veće inflacije. Inflacija je viša u većini zemalja i očekuje se da će se zadržati duže. Osim toga, imamo usporavanje kineske ekonomije s češćim blokadama zbog Omikrona koji opterećuje, a zatim i povišenim pritiscima na cijene u mnogim dijelovima svijeta ili vodećim centralnim bankama da pooštre kontrolu monetarne politike”, kazao je glavni ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas.

Gourinchas i drugi zvaničnici MMF-a koji su okupljeni na proljetnom zasjedanju u Washingtonu upozoravaju da na cijelu situaciju utiču i drugi vrlo važni faktori.

“Postoji niz važnih negativnih rizika za našu prognozu. Prvo, da počnem sa samim ratom. Konflikt bi mogao eskalirati, sankcije bi mogle postati šire, a to bi očigledno opteretilo ekonomsku aktivnost. Drugo, inflatorni pritisci rastu. U nekim zemljama, poput SAD, inflacija je na najvišem nivou u poslednjih 40 godina. Postoji rizik da bi se ovo moglo nastaviti i da bi zahtijevalo snažnije djelovanje centralnih banaka koje bi utjecalo na proizvodnju i ekonomsku aktivnost. Treće, pandemija COVID 19 je još uvijek s nama. Mogli smo vidjeti pojavu novih varijanti koje su otporne na vakcine koje bi uzrokovale više karantina i poremetile globalne lance opskrbe. Četvrto, mogli bismo imati i više finansijske nestabilnosti u kontekstu pooštravanja kamatnih stopa širom svijeta. Mnoge zemlje bi mogle otkriti da kapital otiče, a valute bi mogle početi depresirati. Ova finansijska nestabilnost je još jedan faktor. Na kraju, imamo i potencijal za socijalne nemire s obzirom na povećanje cijena energije i hrane u mnogim zemljama”, rekao je Gourinchas.

MMF je iznio i procjene rasta za region Zapadnog Balkana na naredne dvije godine. Bosna i Hercegovina stoji nešto lošije u odnosu na ostatak regiona. Albanija će u ovoj godini imati rast od 2%, dok se iduće godine očekuje rast od 2,8%. Bosna i Hercegovina će u ovoj godini rasti 2,4%, dok se za iduću prognozira manji rast za 0,1% odnosno 2,3%. Hrvatski rast za ovu godinu se prognozira na 2,7%, dok će naredne godini imati značajniji skok od 4%. Kosovo će i pored problema koje ima u političkom smislu imati rast od 2,8% u 2022. te 3,9% u 2023. Crna Gora koja se također nosi s političkim problemima će stajati nešto bolje u odnosu na ostatak regiona sa rastom od 3,8% u ovoj i 4,2% u idućoj godini. Sjeverna Makedonija bi u 2022. trebala imati rast od 3,2%, dok će naredne godine imati smanjenje rasta od 2,7%. Srbija će se svrstati u red regionalnih zemalja s najboljim GDP u ovoj i idućoj godini, projekcija MMF-a za ovu godinu je 3,5%, dok je za iduću 4%.

“Naš savjet kreatorima politike je prvo, učinite sve što možemo da okončamo rat sada. Osim toga, možemo razmišljati o monetarnoj politici, fiskalnoj politici i zdravstvenoj politici. Što se tiče monetarne politike, centralne banke moraju odlučno djelovati kako bi osigurale da inflatorna očekivanja ostanu dobro usidrena i da ne odstupe od ciljeva centralne banke. U isto vrijeme, oni moraju djelovati na okretan način koji ovisi o podacima kako bi podržali rast i osigurali da ciklus planinarenja koji bi se trebao dogoditi neće biti ometajući. Što se tiče fiskalne politike, kompromis je drugačiji. To je između obnove fiskalnih rezervi s jedne strane i zaštite ugroženog stanovništva koje je pogođeno povećanjem cijena energije i hrane. Dakle, naš savjet je na prvom mjestu. U zemljama u kojima zdravstvena situacija to dozvoljava, povući podršku koja je davana u posljednje dvije godine, zatim se obratiti ugroženom stanovništvu, implementirati ciljane i privremene politike koje će im pomoći da se suoče sa višim cijenama hrane i energije”, poruka je Gourinchasa.

Svjetska banka i MMF će kao ključne globalne monetarne institucije u drugoj polovini ove godini tokom jesenjeg zasjedanja objaviti i nove projekcije te procjene kretanja ekonomskih trendova, a ključni element u tome će i dalje predstavljati rat u Ukrajini i njegove posljedice na globalnu političku i ekonomsku scenu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad