Tokom većeg dijela ovog stoljeća, Njemačka je bilježila ekonomske uspjehe jedan za drugim, dominirajući globalnim tržištima za vrhunske proizvode poput luksuznih automobila i industrijskih mašina, prodajući toliko ostatku svijeta da je polovina ekonomije bila zasnovana na izvozu.
Zaposlenost je bila na visokom nivou, budžet države je sve više rastao dok su druge evropske zemlje tonule u dugovima, a knjige su napisane o tome šta su druge zemlje mogle naučiti od Njemačke.
Međutim, to više nije slučaj. Sada je Njemačka najveća razvijena ekonomija na svijetu s najlošijim rezultatima, a i Međunarodni monetarni fond i Evropska unija očekuju da će se smanjiti ove godine, piše Los Angeles Times.
Pad njemačke ekonomije je uslijedio nakon ruske invazije na Ukrajinu i gubitka jeftinog prirodnog gasa Moskve – šok bez presedana za njemačku energetski intenzivnu industriju, koja je dugo bila proizvodna elektrana Evrope.
Iznenadni loši rezultati najveće evropske ekonomije pokrenuli su val kritika, zabrinutosti i debata o putu naprijed.
Njemačka rizikuje “deindustrijalizaciju” jer visoki troškovi energije i nedjelovanje vlade na drugim hroničnim problemima prijete slanjem novih tvornica i visoko plaćenih poslova negdje drugdje, rekao je Christian Kullmann, izvršni direktor velike njemačke hemijske kompanije Evonik Industries.
Gubitak jeftinog ruskog prirodnog gasa potrebnog za napajanje fabrika nanio je veliku štetu poslovnom modelu njemačke privrede.
Nakon što je Rusija prekinula većinu svog gasa za Evropsku uniju, što je izazvalo energetsku krizu u bloku od 27 zemalja, koji je 40 posto ovog energenta nabavljao iz Moskve, njemačka vlada je zatražila od Evonika da svoju elektranu na ugalj iz 1960-ih zadrži u radu nekoliko mjeseci duže.
Jedno rješenje o kojem se žestoko raspravlja: ograničenje cijene industrijske električne energije koje finansira vlada kako bi se privreda pokrenula kroz tranziciju na obnovljive izvore energije.
Cijena plina je otprilike dvostruko veća nego 2021. godine, što šteti kompanijama kojima je potreban da bi staklo ili metal držali usijanim i rastopljenim 24 sata dnevno za pravljenje staklenih, papirnih i metalnih premaza koji se koriste u zgradama i automobilima.
Drugi udarac je uslijedio jer ključni trgovinski partner Kina doživljava usporavanje nakon nekoliko decenija snažnog ekonomskog rasta.
Ovi vanjski šokovi otkrili su pukotine u temeljima Njemačke koje su bile ignorisane tokom godina uspjeha, uključujući zaostajanje u korištenju digitalne tehnologije u vladi i poslovanju i dugotrajan proces za odobrenje prijeko potrebnih projekata obnovljive energije.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!