"Nismo poslali listu želja već zahtjeva": Poslodavci u FBiH traže manje doprinose i lakši uvoz radnika

Na pitanje zbog čega očekuje da bi nova vlast mogla ozbiljnije pristupiti problemima koje poslodavci godinama ističu, Imširović je kazao da se ekonomski ambijent značajno promijenio.

"Je li pet do 12 gledano i u globalnim okvirima, situacija jeste puno složenija nego što je bila prije četiri-pet godina. Nažalost, sva ova dešavanja na Bliskom istoku, pa period od pandemije naovamo, značajno utiču na ekonomski ambijent. On je puno složeniji", rekao je.

Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina mala i veoma zavisna ekonomija.

"Bosna i Hercegovina, to stalno ponavljamo, jeste mala ekonomija, tržište je nedovoljno da bi apsorbovalo sve ono što se dešava vani. Visoko ovisno tržište i samim time je i ambijent za rad i domaćih kompanija i svih onih izvoznika na kojima stalno potenciramo puno teži", kazao je.

Naglasio je da ono što su poslodavci ponudili političkim strankama ne treba posmatrati kao spisak želja.

"Mi smo, kako ste i sami naveli, nismo istakli listu želja, istakli smo listu zahtjeva, listu preporuka kroz koje vjerujemo da možemo značajno doprinijeti stvaranju kvalitetnijeg poslovnog ambijenta", rekao je.

Dodao je da ipak vidi određene pozitivne pomake u radu Ekonomsko-socijalnog vijeća.

"Moramo početi optimistično. I, iskren da budem, zadnje sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća i rad Ekonomsko-socijalnog vijeća puno su produktivniji nego što je to bilo ranije", kazao je.

"Vlast je vlast, poslodavci su poslodavci"

Imširović je rekao da Udruženje poslodavaca ne želi svoje zahtjeve vezivati isključivo za jednu političku garnituru.

"Ne bih pričao o prošloj vlasti, o budućoj vlasti. Vlast je vlast, poslodavci su poslodavci. Mi ćemo jednostavno, s obzirom na to da smo apolitična organizacija i nezavisna organizacija, artikulisati svoje interese, nuditi prijedloge, nuditi rješenja, u očekivanju da će i odziv biti puno kvalitetniji", naveo je.

Smatra da privredni sektor ima znanje i iskustvo koje vlasti ne bi trebale ignorisati.

"Definitivno na strani biznisa je puno znanja, puno uspjeha i mislim da je šteta to ne iskoristiti", dodao je.

2.800 taksi, naknada i parafiskalnih nameta

Jedan od najupečatljivijih podataka iz analize Udruženja poslodavaca jeste da je na različitim nivoima vlasti prisutno oko 2.800 taksi, naknada i parafiskalnih nameta.

Imširović kaže da upravo parafiskalni nameti predstavljaju jedan od najvećih problema za privredu.

"Nažalost, parafiskalni nameti su ponovo nešto što iz godine u godinu predstavlja puno važniji i puno veći problem i izazov nego što je sve ostalo. Evo, mi pričamo o Zakonu o doprinosima, pričamo o Zakonu o fiskalizaciji, sad da ne nabrajamo sve, vjerovatno ćemo se toga dotaći. Ali parafiskalni nameti jesu ono što bi narodnim rječnikom kazali nešto što boli", rekao je.

Problem vidi i u tome što se nameti uvode na različitim nivoima vlasti.

"To su jednostavno nameti koji nemaju apsolutno nikakve veze sa biznisom, služe za pokriće javnog troška i kompleksitet je upravo u ovome da dio parafiskalnih nameta imamo na državnom nivou, dio na federalnom, dio na kantonalnom i, nažalost, puno toga na općinskom", kazao je.

"Općine su vrlo domišljate"

Na pitanje ko privredi nameće najveći teret, Imširović je izdvojio općinski nivo.

"Pa, općine uglavnom i, iskren da budem, tu je i borba najteža. Znači, općine su vrlo domišljate. Jednostavno, mi uspijemo završiti jedan model parafiskalnog nameta, odmah se kreira drugi model, tako da je to jedan začarani krug iz kojeg ne možemo izaći", rekao je.

Objasnio je da ovakvi nameti direktno poskupljuju rad i proizvode.

"Možda najznačajniji parafiskalni nameti koji opterećuju privredu, poskupljuju cijenu rada, samim time i cijenu proizvoda, direktno utiču na konkurentnost, a bez konkurentnosti definitivno danas ne možete funkcionisati ni na domaćem ni na evropskom, a da ne govorimo o globalnom tržištu", kazao je.

Kao primjere naveo je komunalne takse za isticanje firme i članarine turističkim zajednicama.

"Sve kompanije plaćaju turističkoj zajednici"

Posebno se osvrnuo na članarine turističkim zajednicama koje plaćaju kompanije bez obzira na djelatnost.

"Članarine za turističku zajednicu, znači sve kompanije, bez obzira kojom vrstom djelatnosti se bave, plaćaju na ostvareni prihod", rekao je.

Kao primjer naveo je trgovinski sektor.

"Uzmite sad, evo, sektor trgovine. Možda jedan od najjačih sektora, sigurno po prihodu najjači, on na kompletno ostvareni prihod plaća članarine turističkoj zajednici. Po kom osnovu? Koliko tu turisti generalno učestvuju? Sigurno, ali to vam, ja vjerujem, ne prelazi pet posto, a vi plaćate 100 posto", kazao je.

"Plaćate prolaz kroz teritoriju općine"

Jedan od najapsurdnijih primjera, prema njegovim riječima, postoji u Unsko-sanskom kantonu.

"Jedan od najapsurdnijih primjera općinskih parafiskalnih nameta, evo, Unsko-sanski kanton. Vi gore plaćate prolaz kroz teritoriju općine. Znači, svaki poslodavac koji distribuira svoju robu", rekao je.

Situaciju je uporedio s poznatim filmom.

"Pa evo, sjećamo se filma 'Ko to tamo peva', mislim da je to najbolji primjer parafiskalnog nameta. Mi smo došli do toga da jednostavno, ako transportujete svoju robu od jedne lokacije do druge lokacije, iz drugog ste mjesta, morate platiti prolaz kroz općinu", kazao je.

Na pitanje šta privrednici zauzvrat dobiju, odgovorio je:

"Apsolutno ništa. U tom kontekstu ništa. Parafiskalni nameti jednostavno nemaju nikakvog, osim negativnog efekta na poslovanje", rekao je.

"Plaćate PDV na robu koju možda niste ni naplatili"

Jedan od ključnih zahtjeva Udruženja poslodavaca odnosi se na promjenu načina obračuna PDV-a, tako da se on plaća po naplaćenoj, a ne izdatoj fakturi.

Imširović kaže da Bosni i Hercegovini nije potrebna samo jedna velika reforma.

"Bosni i Hercegovini nije potrebna jedna velika reforma. Potreban je čitav niz usklađenih koraka koji će jednostavno smanjiti tu ovisnost o uvozu, povećati predvidivost sistema i, na kraju, ubrzati vrijeme reakcije. Nažalost, kod nas sve predugo traje, odluke se donose kasno", rekao je.

Naglasio je da poslodavci ne bježe od poreskih obaveza.

"Da budemo do kraja otvoreni, obaveze trebaju biti, poreze treba plaćati i vjerujem da svi ozbiljni poslodavci nemaju apsolutno izazov sa tim da li to treba ili ne treba. Ali da nam se treba olakšati, to svakako da", kazao je.

Problem je posebno izražen kod manjih kompanija i obrta.

"Zastupamo i velike kompanije i srednja preduzeća, mala preduzeća, mikropreduzeća, najveći izazov jeste malim obrtima. Znači, teško je osigurati kontinuitet poslovanja ako vi plasirate robu, automatski po tome i po izdatoj fakturi vam se obračunava PDV, a vi tu robu niste naplatili", rekao je.

Dodao je da se na taj način dodatno opterećuje likvidnost privrede.

Fiskalna reforma i smanjenje doprinosa

Udruženje poslodavaca godinama traži i fiskalnu reformu u Federaciji BiH, uključujući smanjenje doprinosa.

Imširović smatra da izmjene Zakona o porezima i doprinosima i Zakona o fiskalizaciji moraju ići zajedno.

"Naš prijedlog izmjene i dopune Zakona o porezima i doprinosima i Zakona o fiskalizaciji treba posmatrati zajedno. Upravo iz tog razloga da ne bismo narušili fiskalnu stabilnost", rekao je.

Svjestan je, kaže, da smanjenje doprinosa znači i manji trenutni prihod vlastima.

"Mi smo svjesni da smanjenjem doprinosa nestaje dio prihoda vlasti za finansiranje svih obaveza, ali uporedo s tim i jesmo agitovali da idemo čim prije u donošenje podzakonskih akata koji će osigurati primjenu Zakona o fiskalizaciji", kazao je.

Prema njegovim riječima, dosljedna fiskalizacija mogla bi nadomjestiti dio tih prihoda.

"Dosljedna primjena Zakona o fiskalizaciji će jednostavno uspostaviti ovu fiskalnu disciplinu o kojoj govorimo, osigurati dodatne prihode i, s druge strane, pojačati konkurentnost domaće privrede, a samim time rezultirati većim prihodima vlasti", rekao je.

"Morate uložiti da biste kroz obim vratili uloženo"

Imširović je odnos između smanjenja opterećenja i budućih prihoda vlasti uporedio s poslovnim modelom u trgovini.

"To vam je isto ono, ja nekad volim ovako pragmatično, pa kroz konkretne primjere, isto kao kad provodite akciju u trgovini. Svi znamo da akciju izračunavamo kroz ROI, povrat investicije, koliko ste uložili da biste dobili. Znači, jednostavno morate uložiti u cijenu da biste kroz obim vratili uloženo i čak i zaradili", rekao je.

Dodao je:

"E, taj model nikako ne možemo da prezentiramo vlasti", kazao je.

Uvoz radne snage "više nužnost nego izbor"

Jedan od zahtjeva poslodavaca jeste i lakši uvoz radne snage, produženje radnih dozvola i sređivanje evidencija biroa.

Imširović odbacuje tvrdnje da poslodavci žele strane radnike kako bi smanjili plate domaćim zaposlenicima.

"Pa ovako, ja bih rekao više nužnost. Svi poslodavci u Bosni i Hercegovini se bore zadržati i zaposlenike, samim time i stanovništvo, i svi se mi borimo da imamo domaće radnike", rekao je.

Problem je, kaže, što domaće tržište više ne može ponuditi dovoljan broj radnika odgovarajućih kvalifikacija.

"Nažalost, razvoj biznisa i osiguranje kvalitetne radne snage i tržište rada ne nudi sve one kvalifikacije koje tržište rada zahtijeva u Bosni i Hercegovini", kazao je.

Posebno se to vidi tokom turističke sezone.

"Svi smo mi svjesni koliko naših zaposlenika ide u susjedne zemlje tokom turističke sezone. Samim time, tu se pojavljuje neki vakuum koji se mora popuniti", rekao je.

Pored turizma, problem je prisutan i u građevinarstvu i trgovini.

"Uvoz radne snage ne smanjuje plate domaćim zaposlenicima"

Imširović je posebno naglasio da strani radnici, prema njegovim riječima, ne ruše cijenu domaće radne snage.

"Apsolutno, apsolutno nije tačno, i to moram apostrofirati. Uvoz radne snage ni na koji način negativno ne utiče na primanja domaćih zaposlenika", rekao je.

Dodao je:

"Posebno iz razloga što strani zaposlenik mora ispoštovati sve zakonske uzanse Bosne i Hercegovine i primanja stranog zaposlenika nisu ništa niža nego domaćeg zaposlenika", kazao je.

Poslodavci, kaže, imaju i dodatne izazove sa stranim radnicima.

"Jednostavno, svi mi imamo izazova sa tim ljudima, jezičke barijere, različite kulturne sklonosti i sve ostalo", rekao je.

Zbog toga bi, prema njegovom mišljenju, prioritet ipak morao biti domaći radnik.

"Poruka jeste da poslodavci traže prije svega usklađivanje tržišta rada, sistema obrazovanja sa potrebama tržišta, a tek onda, u nužnosti da osiguraju kontinuitet svoga poslovanja, idu na uvoz radne snage koji definitivno nije dovoljan", kazao je.

BiH treba oko 30.000 radnika

Imširović je naveo i podatke o kvotama za strane radnike.

"Mi imamo nekih 7.200 kvota, od toga 4.500 na nivou Federacije. Ako uzmemo obnavljanje, to vam dođe negdje na 3.000. Tri hiljade je nedovoljno spram onog što, po nekakvim procjenama, Bosni i Hercegovini trenutno treba, nekih oko 30.000 zaposlenika", rekao je.

"Realni sektor je kasa iz koje se svi finansiramo"

Na kraju razgovora Imširović je poručio da poslodavci ne vide svoje interese odvojeno od interesa zaposlenika.

"Ja se nadam da ćemo svi zajedno biti pametniji. Znanja imamo. Nažalost, nedostaje nam malo volje, malo razumijevanja", rekao je.

Osvrnuo se i na javni diskurs o poslodavcima i "ekstraprofiterstvu".

"Poslodavci, moram evo iskoristiti priliku, u zadnje vrijeme i generalno vokabular koji koristimo u smislu ekstra profiterstva i svega, nije to baš tako. Znači, zadovoljan poslodavac ne može biti bez zadovoljnih zaposlenika", kazao je.

Dodao je da dobri poslodavci imaju interes da zadrže dobre radnike.

"Svaki dobar poslodavac sigurno vrednuje dobre zaposlenike i samim time svi naši prijedlozi jesu, u suštini, za unapređenje životnog standarda, kako naših zaposlenika, tako i profita poslodavaca, jer jedno bez drugog ne funkcioniše", rekao je na kraju poručio:

"A u svemu tome bi trebala biti zadovoljna i vlast, jer realni sektor puni budžet. Realni sektor jeste kasa iz koje se svi finansiramo."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad