Bh. privreda je žilava. Govori to i statistika. No, statistika može i sakriti istinu. Istraživanja pokazuju kako j sve više stanovnika naše zemlje tone u siromaštvo. Stotine hiljada ljudi, koji su radili na crno, više nemaju nikakva primanja, a ne ulaze u statistiku. Država sve to posmatra sa distance i još namjerava povećati plaće državnih službenika i izabranih dužnosnika.

Pošto prednjače u imunizaciji, Izraelci su mogli početi otvarati ekonomiju. Benjamin Netanyahu ručao u restoranu. A kaskanje u cijepljenju, za dijelove BiH znači – katanac.

Ahmed Ćehajić, zaposlen je u porodičnom biznisu na Baščaršiji. Kaže da od države nema nikakve pomoći, već posljednji udarac – zaključavanje vikendom.

“Mi smo svi prijavljeni, nismo se odjavljivali. Slušali smo sve preporuke. Nikakvu pomoć nismo dobijali. Sad još hoće vikendom da nas ukinu”, priča Ćehajić.

Baš kao i Vječna vatra, bh. ekonomija odolijeva svim udarima. Bar se tako čini na prvi pogled. Statistika je odlična, u poređenju sa drugim zemljama. BDP pada do šest posto prošle godine, ali već ove se očekuje rast od 2,8 posto. I manjak od poreznih prihoda, trebao bi se poravnati ove godine.

No, ima li poravnanja u novčanicima građana?

Anketa:

“Plašim se naravno, ko se ne plaši? Stalo je sve, proizvodnja. Šta da se radi?”

“Da li je moglo drugačije, vjerovatno jest. Pitanje je i do našeg uređenja, što je zaista komplicirano”.

“Mi smo država koja nije nabavila vakcije, zapravo Federacija. Ne briga za svoj narod. To je strašno, neodstatak empatije”.

“Brinemo se o lijekovima da ljude spasimo, a da sad mislimo šta će biti sa ekonomijom. Prioritet nad prioritetima su ljudski životi”.

A sve više onih koji žive život u BiH, zapravo, tone ispod linije relativnog siromaštva, upozoravaju u Ekonomskom institutu Sarajevo.

“Socijalna situacija u BiH se izuzetno pogoršava. Ona je bila loša i ranije, sad je došlo do velikog pogoršanja. Statistike to ne pokazuju. Dijelom i zato što naša statistika uopšte ne mjeri siromaštvo posljednjih šest godina. A kada je mjerila, mjerila je pogrešno”, tvrdi Žarko Papić, Ekonomski institut Sarajevo

I dok entiteti i kantoni imaju makar neke mjere za suzbijanje ekonomskih posljedica pandemije, država se ponaša kao da pandemije nema. To je ustvrdio i Zoran Tegeltija, koji je bio protiv usvjanaja Nacrta budžeta intitucija BiH, težak, 1,027 milijardi KM. Budžet može korigirati Predsjedništvo BiH, ali se ne oglašava nekoliko sedmica, koliko budžet stoji u ovoj zgradi.

Država je planirala povećati plaće službenicima, ali i izabranim dužnosnicima. Koliko je ekonomija prepuštena stihiji, govore i podaci da su Sjedinjene Države upumpale 17% BDP-a za pomoć privredi. Ako je to neuporedivo, primjer da je Srbija izdvojila 13 posto svog BDP-a, dok je entitet Federacija BiH u ekonomiju upumpala tek nešto više od 2 posto.

Jedino što u ovom trenutku raste u BiH jesu dugovi, ali i prosječne plaće, koje polako ali sigurno dostižu psihološku grancu od 1.000 maraka. Međutim, većina građana to statističko povećanje, ne osjeća u stvarnom životu.