Hašim Tači proglašen krivim za ratne zločine na Kosovu, osuđen na 25 godina zatvora

Hašim Tači prvostepeno je osuđen na 25 godina zatvora za ratne zločine, uključujući ubistva, mučenje i protivpravno lišavanje slobode, saopćeno je tokom izricanja presude pred Specijaliziranim vijećima Kosova u Hagu.

Hašim Tači i Jakup Krasnići osuđeni su na jedinstvene kazne od po 25 godina zatvora. Kadri Veselji osuđen je na 18, a Redžep Seljimi na 13 godina zatvora.

Veseljiju i Seljimiju u izrečene kazne bit će uračunato vrijeme koje su proveli u pritvoru.

Utvrđena je krivična odgovornost četvorice optuženih za proizvoljno lišavanje slobode najmanje 385 osoba, okrutno postupanje prema 49 osoba, mučenje najmanje 303 osobe i ubistvo 96 osoba.

„Panel je zaključio da sva četvorica optuženih snose krivičnu odgovornost za ratni zločin proizvoljnog lišavanja slobode, izvršen nad 385 osoba, okrutnog postupanja nad 49 osoba, mučenja nad 303 osobe i ubistva 96 osoba“, navedeno je tokom izricanja presude.

Zločini protiv čovječnosti nisu dokazani

Vijeće je istovremeno zaključilo da Tužiteljstvo nije van razumne sumnje dokazalo postojanje sistematskog napada ili napada širih razmjera usmjerenog protiv civilnog stanovništva, što je jedan od ključnih pravnih uslova za utvrđivanje zločina protiv čovječnosti.

Utvrđeno je da su pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) najkasnije od aprila 1998. do augusta 1999. godine vršili nasilje i zlostavljanje širom Kosova i u pojedinim dijelovima sjeverne Albanije.

Vijeće je ocijenilo da su ta djela predstavljala sistematski i napad širih razmjera, ali nije dokazano da je napad bio usmjeren protiv civilnog stanovništva u pravnom smislu potrebnom za kvalifikaciju zločina protiv čovječnosti.

Prema obrazloženju, žrtve su uglavnom birane i napadane na osnovu pojedinačnih okolnosti i procjene da su protivnici OVK, a ne zbog pripadnosti određenoj civilnoj populaciji.

Zbog toga Tužiteljstvo nije dokazalo da su progon, zatvaranje, druga nehumana djela, mučenje, ubistva i prisilni nestanci počinjeni kao zločini protiv čovječnosti.

Ratni zločini do 20. juna 1999. godine

Sudsko vijeće utvrdilo je da je od kraja marta 1998. do 20. juna 1999. godine postojao nemeđunarodni oružani sukob između OVK i Savezne Republike Jugoslavije, odnosno srpskih snaga.

Krivična djela iz optužnice počinjena su u kontekstu tog sukoba ili su bila povezana s njim. Žrtve su imale zaštitu prema pravilima međunarodnog humanitarnog prava jer nisu aktivno sudjelovale u neprijateljstvima.

Događaji nakon 20. juna 1999. godine nisu pravno kvalifikovani kao ratni zločini jer je, prema zaključku Vijeća, tada već bio završen nemeđunarodni oružani sukob.

Najmanje 385 osoba proizvoljno lišeno slobode

Panel je utvrdio da su pripadnici OVK između aprila 1998. i 20. juna 1999. godine proizvoljno lišili slobode najmanje 385 osoba. One su držane u zatvoreničkim objektima pod kontrolom OVK u 14 općina na Kosovu i na pojedinim lokacijama u dvije oblasti sjeverne Albanije.

Brojne žrtve uhapšene su u svojim domovima ili na putevima. Pojedine osobe su tokom hapšenja premlaćivane i vrijeđane, vezivane su im ruke i noge, stavljani povezi preko očiju i oduzimane lične stvari.

Zatvorenici su označavani kao „kolaboracionisti“, „špijuni“ i „izdajnici“, a držani su u zaključanim prostorijama ili pod stražom naoružanih pripadnika OVK. Neki su bili vezani lancima, konopcima ili lisicama te držani pod prijetnjom oružjem.

Vijeće je zaključilo da za njihovo lišavanje slobode nije postojao pravni osnov niti je proveden redovan sudski postupak.

Mučenje i okrutno postupanje

Prema nalazima Vijeća, najmanje 348 osoba bilo je izloženo okrutnom postupanju, dok su najmanje 303 osobe bile podvrgnute mučenju.

Zatvorenici su udarani kundacima pušaka, palicama, metalnim šipkama, kablovima i drugim predmetima. Pojedini su bili prisiljavani da se međusobno tuku, dok su neki premlaćivani do gubitka svijesti ili smrti.

Vijeće je utvrdilo i da su zatvorenici bili izloženi psihičkom mučenju, prijetnjama ubistvom i lažnim pogubljenjima te prisiljavani da gledaju ili slušaju zlostavljanje drugih zatvorenika.

Ispitivani su o navodnoj saradnji sa srpskim snagama, o tome zašto se nisu pridružili OVK ili zašto nisu podržavali njeno rukovodstvo.

Utvrđeno ubistvo 96 osoba

Sudsko vijeće zaključilo je da su pripadnici OVK u 12 općina na Kosovu i na jednoj lokaciji u sjevernoj Albaniji počinili radnje koje su dovele do smrti najmanje 96 osoba koje nisu aktivno sudjelovale u neprijateljstvima.

Žrtve su ubijane vatrenim oružjem ili su preminule od posljedica teškog premlaćivanja. Tijela pojedinih žrtava pronađena su s povredama koje su ukazivale na dodatno narušavanje njihovog dostojanstva, dok tijela nekih ubijenih nikada nisu pronađena.

Panel je zaključio da su pojedini pripadnici OVK imali namjeru da ubiju tih 96 osoba te da je Tužiteljstvo van razumne sumnje dokazalo ratni zločin ubistva.

Zajednički kažnjivi cilj

Prema presudi, četvorica optuženih i drugi rukovodioci OVK težili su nezavisnosti Kosova i uspostavljanju političke i institucionalne kontrole nad teritorijom.

Vijeće je naglasilo da ti ciljevi sami po sebi nisu bili kažnjivi, ali da jesu sredstva korištena za njihovo ostvarenje – hapšenje, protivpravno lišavanje slobode, zlostavljanje i ubijanje osoba koje su smatrane protivnicima.

Optuženi su, prema zaključku Vijeća, zajedno uspostavljali zatvoreničke objekte, vojnu policiju, obavještajnu službu i specijalne jedinice. Na važne položaje postavljali su odane osobe i uspostavili sistem koji je omogućavao provođenje zajedničkog kažnjivog cilja i nekažnjivost počinitelja.

Vijeće je zaključilo da su sva četvorica imala isti zajednički kažnjivi cilj, značajno doprinijela njegovom ostvarivanju i imala namjeru da budu počinjena krivična djela povezana s tim ciljem.

Uloga Hašima Tačija

Panel je zaključio da je Tači, kao član Glavnog štaba i čelnik direkcije za politička pitanja, imao ključnu ulogu u formulisanju i provođenju zajedničkog kažnjivog cilja.

Zajedno s ostalim optuženima postavljao je odane pojedince na ključne komandne položaje, čime je, prema presudi, osiguravana kontrola nad OVK i provođenje plana kroz komandni lanac.

Vijeće je utvrdilo da je Tači lično sudjelovao u pojedinim hapšenjima, lišavanju slobode i ispitivanju zatvorenika. Imao je saznanja o počinjenim krivičnim djelima, ali nije poduzeo mjere kako bi ih spriječio, istražio ili kaznio počinitelje.

Uloge Veseljija, Seljimija i Krasnićija

Kadri Veselji, kao čelnik Direkcije za obavještajne poslove, imao je značajnu ulogu u identifikovanju, praćenju i progonu osoba koje su smatrane protivnicima OVK. Vijeće je zaključilo da je lično sudjelovao u pojedinim krivičnim djelima te da nije poduzeo mjere kako bi ih spriječio ili kaznio odgovorne.

Redžep Seljimi bio je jedan od osnivača OVK i član Glavnog štaba. Imao je ključnu ulogu u formiranju operativnih zona i jedinica, redovno ih je obilazio i primao izvještaje o osobama osumnjičenim za saradnju s protivničkom stranom. Prema presudi, sudjelovao je u hapšenjima i podsticao izvršenje krivičnih djela.

Jakup Krasnići, član Glavnog štaba i glasnogovornik OVK, značajno je doprinio provođenju politike usmjerene protiv osoba koje su smatrane protivnicima. Imao je saznanja o brojnim hapšenjima, zlostavljanjima i ubistvima, ali nije poduzeo mjere kako bi ih spriječio ili kaznio počinitelje.

Tačiju izrečeno 25 godina zatvora

Prilikom odmjeravanja kazne Vijeće je uzelo u obzir težinu i posljedice krivičnih djela, prirodu i stepen Tačijevog sudjelovanja, njegove lične okolnosti te postojanje olakšavajućih i otežavajućih okolnosti.

Kao otežavajuća okolnost navedeno je to što je Tači zloupotrijebio svoj položaj radi ostvarivanja zajedničkog kažnjivog cilja. Kao olakšavajuću okolnost Vijeće je uzelo u obzir njegov doprinos nastojanjima da budu osnovana Specijalizirana vijeća Kosova.

Predsjedavajući sudskog panela Charles Smith tokom izricanja presude citirao je profesora Howarda Zinna:

„Nijedna zastava nije dovoljno velika da sakrije sramotu ubijanja nevinih ljudi.“

Suđenje Tačiju, Veseljiju, Seljimiju i Krasnićiju počelo je 3. aprila 2023. godine. Sva četvorica odbacila su optužbe i izjasnila se da nisu kriva.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad