Istraživanje otkriva skriveni jaz u zaradama žena i muškaraca u BiH, razlika oko 13 posto

Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH Samra Filipović-Hadžiabdić istakla je da se kroz Forum žena za razvoj i UNDP-ovu inicijativu Equanomics povezuju feministička ekonomija, istraživački nalazi i iskustva žena s javnim politikama i institucionalnim djelovanjem.

„Ovaj prilagođeni jaz od 13 posto nam pokazuje da ova razlika u zaradama se ne može objasniti samo obrazovanjem, godinama i ličnim karakteristikama“, poručila je Filipović-Hadžiabdić.

Prema njenim riječima, nalazi ukazuju na strukturnu neravnopravnost u vrednovanju rada, raspodjeli mogućnosti i priznavanju ekonomskog doprinosa žena.

Šta se krije iza prosjeka?

Ekonomistica Elissa Braunstein, profesorica na Colorado State University, predstavila je dio nalaza iz perspektive feminističke ekonomije. Navela je da je podržala dio istraživačkog rada.

Prema njenim riječima, početni, neprilagođeni jaz u zaradama iznosi 2,7 posto i zasnovan je na podacima o preduzećima s najmanje deset zaposlenih. Ti podaci ne obuhvataju poljoprivredu ni javnu upravu.

Braunstein je naglasila da jednostavno poređenje zarada ne uzima u obzir različite karakteristike žena i muškaraca na tržištu rada. Zato je analizom potrebno obuhvatiti obrazovanje, sektor zaposlenja i dob, koja se koristi kao približan pokazatelj radnog iskustva.

„Nakon uzimanja u obzir tih karakteristika, rodni jaz u zaradama povećava se sa 2,7 na 13 posto“, rekla je Braunstein.

Riječ je o razlici između neprilagođenog i prilagođenog pokazatelja, a ne o povećanju razlike u zaradama kroz vrijeme. Prilagođeni jaz također ne znači da svaka žena za identičan posao kod istog poslodavca prima 13 posto manje od muškarca, nego predstavlja procjenu nakon uzimanja u obzir karakteristika uključenih u statistički model.

Iste karakteristike, različito vrednovanje

Braunstein je objasnila da se analizom može dodatno ispitivati kako tržište rada nagrađuje žene i muškarce s istim posmatranim karakteristikama. Upozorila je da žene ostvaruju slabije prinose na te karakteristike od muškaraca.

I posebna studija Adnana Efendića „Otkrivanje rodnog jaza u platama u Bosni i Hercegovini“, zasnovana na podacima UNDP-ovog Barometra rodne ravnopravnosti iz 2024. godine, procjenjuje prilagođeni jaz na oko 13 posto. Ta studija neprilagođeni jaz procjenjuje na pet do osam posto, zavisno od podataka i metodologije, što pokazuje važnost razlikovanja izvora i načina izračuna.

Zašto tako malo žena radi?

Braunstein je posebno istakla nisko učešće žena u radnoj snazi. Naglasila je da, uz mjerenje razlika u zaradama, treba razumjeti i prepreke zbog kojih mnoge žene ostaju izvan tržišta rada.

„Zašto tako malo žena učestvuje na tržištu rada i zašto se suočavaju s većom rodnom nejednakošću kada u njega uđu?“, upitala je.

Time je ukazala na potrebu da se razlike u platama posmatraju zajedno s mogućnostima zapošljavanja, a ne izdvojeno od njih.

Nalaze povezati s iskustvima žena

Filipović-Hadžiabdić naglasila je da Forum žena za razvoj omogućava povezivanje istraživanja s iskustvima žena i institucionalnim djelovanjem.

„Forum žena za razvoj predstavlja nam jako važnu platformu jer preko te platforme povezujemo ove nalaze, ova sva istraživanja praktično sa glasovima žena“, kazala je.

Istakla je i jačanje partnerstava i liderstva kroz Akcelerator rodne ravnopravnosti, koji provode UN-ove agencije u saradnji s Agencijom i entitetskim gender centrima, uz finansijsku podršku Evropske unije, Švedske i Danske.

Poruka njenog obraćanja jeste da istraživački nalazi trebaju poslužiti kao osnova za javne politike koje će unaprijediti ekonomski položaj žena i pravednije vrednovanje njihovog rada.