Ko je ruski, a ko američki ili britanski plaćenik, za ili protiv Christiana Schmidta - ključna su pitanja koje političke partije koriste u ovoj predizbornoj kampanji, u kojoj se sve češće pominju strani uticaji, a sve manje stvarni problemi građana. U Republici Srpskog vodi se polemika, koga plaćaju Rusi, a koga Amerikanci. U FBiH ko je za, a ko protiv rješenja Izbornog zakonodavstva koje visoki predstavnik Christian Schmidt nije nametnuo.
Biraju li građani na izborima za predsjednika Republike Srpske između Rusije i Amerike, ili između Dodika, Trivićeve i drugih kandidata? Ili je iza svega predizborna propaganda? Nakon što su stigle optužbe o finansiranju lidera SNSD-a od strane Rusa, sada se pojavila informacija da Dodikov protivkandndat Jelena Trivić primila američki novac.
“To mi vidimo i osjećamo. Ovdje su u izborni proces uključeni Amerikanci i Britanci koji rade zajedno sa svojim pulenima protiv, kako kažu, nacionalnih opcija koje su podložne ruskom uticaju. Nije tajna da su oni ranijih godina izdvajali ozbiljan novac i da je Britanija najavila sredstva u iznosu od 18 miliona funti ili oko 60 miliona KM za borbu protiv “takozvanog ruskog uticaja”, a ljude iz vlasti Republike Srpske nazvali proruskim strukturama”, saopštio je Milorad Dodik, kandidat za predsjednika RS (SNSD).
Pročitajte još:
Nakon ove reakcije, uskoro je stigao i odgovor Jelene Trivić.
“Vjerujem da će njih nakon izbora nadležno tužilaštvo pozvati na razgovor, pa ćemo saznati koliko ih je Dodik platio, i to novcem otetim od građana Republike Srpske. Bilo bi dobro da neko od Dodikovih saradnika istom javi da nebulozama o funtama i dolarima nije uspio da skrene pažnju sa svoje izdajničke politike”, uzvratila je Jelena Trivić, kandidat za predsjednika RS (PDP).
Schmidt i predizborna kampanja
No nisu samo Rusija i Amerika tema, česta tema u predizbornoj kampanji je i u uloga visokog predstavnika, protiv kojeg se sve češće mogu čuti jasni glasovi. Posebno u kontekstu Izbornog zakona, i navodnih izmjena koje bi Christian Schmidt, eventualno, mogao da nametne, a na fonu zahtjeva HNS-a.
“Ovo što Schmidt radi, hajde sve to što je zamislio da nametne u BIH, izvoli otiđi u Njemačku pa probaj tamo brojati. Pošto je političar, koliko je Turaka glasalo za njih, koliko muslimana, katolika, protestanata, crnih, žutih, bijelih, za njega glasalo, to tamo ne smije”, naveo je Željko Komšić, kandidat za člana Predsjedništva BiH (DF).
“Oni koje Hrvati izaberu ne dobiju poziciju na koju je izaberu. U slučaju Predsjedništva BIH, većina Hrvata bira jednog te istog kandidata, međutim njemu je kasnije ta pozicija uskraćena. Problem legitimnog predstavljanja nije da se Hrvatima omogući da izaberu HDZ. HDZ na tome jaše. Onemogućavanjem Hrvatima da se izabere njihov član u Predsjedništvo, monopolizira se HDZ-ova vlast nad Hrvatskim narodom. Borba protiv legitimnog predstavljanja jeste borba za HDZ-ovu vlast”, stav je Tvrtka Milovića iz HRS-a.
O rezultatima izbora i putu BiH nakon njih danas je razgovarano i na Krugu 99. Uvodničar Reuf Bajrović smatra da će Predsjedništvo biti blokirano ukoliko u njega budu izabrane Željka Cvijanović i Borjana Krišto.
Kulenović: Hrvatska radi na obnovi ključnih ciljeva sporazuma Tuđman – Milošević
“Da li postoji i jedna šansa za Dodika i Čovića koju su propustili da u BIH naprave dodatne blokade-ne psotoji. Ljudi koji su Dodikovi savjetnici, koji su napravili svoje karijere na mirnom razlazu država već dugi niz godina rade na tome. Ne postoji načim da ukoliko dva od tri člana Predsjedništva da ih Parlament zamjeni, jer te procedure podliježu blokadama i Dodika i Čovića”, izjavio je Bajrović danas.
Pitanja poput poskupljenja, visoke inflacije, nestašice energenata, u drugom su planu, razgovor o njima uglavnom vode kandidati sa poslaničkih listi.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!