Makarski ugostitelji: „Sedmero naruči jedno jelo, sokove vade iz torbi“

Ugostitelji iz Makarske tvrde da su gosti ovog ljeta trošili opreznije, češće dijelili obroke i kuhali u apartmanima. Ipak, njihove ocjene sezone nisu jednake: pojedini govore o padu prometa do 20 posto, dok drugi navode da su poslovali kao i prošle godine.
Iako su plaže u Makarskoj bile pune, dio tamošnjih ugostitelja tvrdi da se veliki broj gostiju nije odrazio na promet u restoranima i kafićima.
Prema njihovim iskustvima, posebno je slab bio juli, dok je august donio nešto bolju posjetu i veću potrošnju. Kao probleme navode i radove na Peškeri, nedostatak hlada te promijenjene navike turista.
Riječ je o procjenama pojedinih ugostitelja, a ne o službenim podacima o ukupnoj turističkoj potrošnji u Makarskoj.
Juli slabiji od očekivanja
Ivica Andrić, vlasnik restorana „Mirakul“, kaže da je ovogodišnji juli bio najmanje 20 posto lošiji nego prošlogodišnji.
„Sezona je zaista bila gora nego prošle godine. Juli, kao vrhunac sezone, bio je najmanje 20 posto lošiji. August se malo produžio, a i gosti su bolji. U julu su gledali svaki cent“, kazao je Andrić za Slobodnu Dalmaciju.
Navodi da su trgovački centri bili puni turista koji su namirnice kupovali kako bi kuhali u apartmanima, umjesto da jedu u restoranima.
Na poslovanje njegovog restorana, tvrdi, utjecali su i radovi na Peškeri.
„Propalo nam je pola juna zbog radova. Juli je također bio katastrofalan. Došlo mi je petero ljudi, naručili su jednu porciju pomfrita i tražili pet tanjira“, ispričao je.
Dodaje da se događalo da šestero gostiju naruči dvije pizze i čaše vode, uz napomenu da restoran u posljednje tri godine nije povećavao cijene.
Različite ocjene sezone
Vlasnik restorana „Oz“ Stipe Carević kaže da su turisti ove godine znatno više pazili na troškove.
Prema njegovim riječima, gosti često naručuju jednu pizzu i traže nekoliko tanjira kako bi je podijelili. Kao pokazatelj njihovih navika navodi i velike gužve ispred trgovačkih centara.
Vlasnik kafića „Boss“ Mirko Antunović procjenjuje da je sezona bila između 15 i 20 posto slabija nego prošle godine. Najbolje se, kaže, prodavao sladoled, dok su skuplja pića, poput koktela, bila znatno manje tražena.
„Gosti su ili štedljivi ili slabije platežne moći. Kugla sladoleda košta dva eura i to sebi gotovo svako može priuštiti, ali kokteli od 10 ili 12 eura mnogo se slabije prodaju“, kazao je Antunović.
Zbog toga je prvi put uveo akcijsku cijenu koktela od osam eura. Kao dodatni problem ističe nedostatak stabala i hlada na uređenoj Peškeri.
Za razliku od njih, Marin Čović, vlasnik restorana i fast fooda „La Strada“, kaže da je njegova sezona bila približno jednaka prošlogodišnjoj, uz mogućnost da potraje duže ako vremenske prilike budu povoljne.
Smatra da lokalna vlast mora promijeniti pristup posezoni i osmisliti način da Makarska privuče goste i nakon završetka ljeta.
Svaki treći gost dijeli obrok
Čović procjenjuje da je približno 30 posto gostiju ovog ljeta dijelilo naručena jela.
„Naruče mesno jelo, zatraže dva tanjira i podijele porciju, ali uzmu i dvije salate i koktel. Ne mislim da nužno nemaju novca, već pokušavaju uštedjeti na hrani kako bi mogli naručiti i piće“, rekao je.
Slične navike primijetio je i Ante Bućan, vlasnik restorana „Bura“, koji procjenjuje da je sezona bila najmanje 15 posto slabija nego prošle godine. Istovremeno su, kaže, porasle nabavne cijene hrane.
Bućan tvrdi da je bilo više gostiju koji bi tokom večere zauzeli stol samo kako bi popili piće, ali i rezervacija na koje se niko nije pojavio.
„Nikada nije bilo više problema s rezervacijama. Gosti se ne pojave na ručku ili večeri, a mi usred najveće gužve izgubimo najmanje pola sata. Sve je češće i dijeljenje jednog jela ili čak jednog pića. Dođe sedmero članova porodice, naruče jedno jelo, a sokove vade iz torbi“, kazao je.
Makarski ugostitelji zaključuju da ljetna sezona više ne garantira veliku zaradu. Dio njih zato poslovanje tokom cijele godine nastoji zasnivati na domaćim gostima, dok sezonu posmatra kao dodatak godišnjem prihodu.
Njihova različita iskustva pokazuju i da se uspješnost sezone ne može procjenjivati samo prema broju turista i popunjenosti plaža, već i prema potrošnji, troškovima poslovanja i rezultatima pojedinačnih objekata.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare