Ministrica nauke i retrogradni Merkur: Šta se to u BiH zaista kreće unazad

Šta je ministrica rekla

U videu koji se proteklih dana širi društvenim mrežama Duraković kaže da je ranije bila upozorena da u ovom periodu pripazi na komunikaciju i ponašanje. Nedavna loša iskustva, kaže, navela su je da počne vjerovati kako položaj planeta utiče na raspoloženje, ponašanje i komunikaciju ljudi.

Ovaj period joj je, objasnila je, posebno težak jer je po horoskopu Blizanac, a Merkur smatra „svojom“ planetom, dok je po struci komunikologinja. Navela je da joj je „nastupila komunikacijska blokada“, zbog čega se odlučila primiriti do 14. novembra. Pratiocima je preporučila da važne poslovne aktivnosti, pregovore i potpisivanje ugovora ostave za drugu polovinu mjeseca.

Video je potpisala pitanjem „Hoće li više proći ovaj retrogradni Merkur?“, a pratioce je zamolila da se suzdrže od uvreda. Po komentarima će, rekla je, vidjeti koliko Merkur utiče i na njih. Komentari su stigli, ali uglavnom nisu bili o Merkuru.

Šta je, zapravo, retrogradni Merkur

Riječ je o optičkoj varci. Merkur obiđe Sunce za 88 dana, a Zemlja za 365. Kad nas Merkur unutrašnjom stazom prestiže, sa Zemlje izgleda kao da se nekoliko sedmica pomjera unazad među zvijezdama. Planeta pritom ne staje i ne mijenja smjer. Slično izgleda kamion koji pretičete na autoputu: čini se da klizi nazad, iako i on vozi naprijed.

To se dešava tri do četiri puta godišnje i svaki put traje oko tri sedmice. Prema astrološkim kalendarima, ove jeseni traje od 24. oktobra do 13. novembra. Ministrica je početak retrogradnog Merkura smjestila šest dana kasnije od datuma koje navode ti kalendari.

Može li planeta pokvariti sastanak

Merkurov gravitacijski utjecaj na čovjeka je zanemariv, a dokaza da utiče na ponašanje nema. Čak i kad je najbliže Zemlji, na oko 77 miliona kilometara, Merkur vas privlači slabije od kolege od 75 kilograma koji sjedi metar od vas.

Zato je video izazvao više reakcija nego da ga je objavio neki influenser. Duraković je univerzitetska profesorica i vodi ministarstvo kojem je u nazivu riječ „nauka“. Astrologija, koliko god bila zabavna uz jutarnju kafu, upravo je ono što nauka nije.

U jednom je ministrica ipak u pravu: ljudi jesu nervozni. Samo što za objašnjenje ne treba gledati u nebo. Evo šta je u Bosni i Hercegovini zaista retrogradno.

Autoput: četvrt stoljeća u retrogradi

Federacija danas ima oko 171 kilometar autoputa, a cijeli Koridor 5C kroz BiH planiran je na oko 335 kilometara. Prema računici portala Fokus, za 25 godina izgrađeno je tek nešto manje od polovine trase. Radovi na dionici Medakovo – Ozimice ljetos su zaustavljeni jer turski izvođač potražuje 136 miliona KM.

Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) vodi istragu o sumnji u namještanje tendera za nadzor na dionici Medakovo – Poprikuše, a Evropska investiciona banka obustavila je finansiranje Autocesta FBiH. Riječ je o istragama, a ne o utvrđenoj krivici. Merkur bi, za poređenje, 150 kilometara prešao za nešto više od tri sekunde.

Obrazovanje: posljednje mjerenje 2018.

Na PISA testiranju 2018. petnaestogodišnjaci iz BiH zaostajali su oko tri godine školovanja za prosjekom zemalja OECD-a, a više od polovine nije dostiglo minimum funkcionalne pismenosti. Na testiranje 2022. BiH, kao jedina u regionu, nije izašla jer nije bilo političke saglasnosti, a nije učestvovala ni 2025. Zato već osam godina ne znamo gdje su naši učenici. Obrazovanje je podijeljena nadležnost, ali federalno ministarstvo je dio tog sistema.

Univerziteti bilježe povremene pomake naprijed. Univerzitet u Sarajevu je na svjetskoj Webometrics listi iz januara 2026. napredovao na 1.135. mjesto. Ljubljana je, poređenja radi, 273., Beograd 321., a Zagreb 383.

Demografija: godinama u kretanju unazad

Prema Agenciji za statistiku BiH, u 2025. rođeno je 24.105, a umrlo 35.801 ljudi, pa je zemlja prirodnim putem izgubila skoro 12.000 stanovnika. Federacija sredinom 2026. ima 86.072 stanovnika manje nego 2013. U posljednje dvije školske godine ugašeno je 45 osnovnih škola. Jedini tračak svjetla je da je u prvoj polovini 2026. rođeno 7 posto više djece nego godinu ranije.

Standard: retrogradan na kasi

Sindikalna potrošačka korpa u Federaciji je u septembru, prema Savezu samostalnih sindikata BiH, koštala 3.565,70 KM. Prosječna plata pokriva manje od polovine tog iznosa. Inflacija je u septembru bila 6 posto, a najviše su poskupjeli prevoz i stanovanje. Prema poređenju Eurostata i OECD-a, hrana u BiH košta 86 posto prosjeka Evropske unije.

Javna uprava: napredak samo u broju zaposlenih

BiH ima 14 vlada i, prema računici Al Jazeere Balkans, 136 ministara. Samo u federalnim organima uprave broj zaposlenih je u 2025. porastao za 296, na 8.018, a njihove plate i naknade koštale su 373,93 miliona KM, gotovo 50 miliona više nego godinu ranije. Evropska komisija ocjenjuje da je upravljanje u BiH sve nezadovoljavajuće.

Zdravstvo: na listi čekanja

Rudnici u Zenici, Kaknju i Brezi duguju Zavodu zdravstvenog osiguranja ZDK više od 175 miliona KM. Zbog toga je u septembru više od 5.000 ljudi privremeno ostalo bez ovjerenih knjižica, a o dugu se danas ponovo razgovaralo u Vladi FBiH. Na terapije koje finansira Fond solidarnosti FBiH krajem oktobra čekalo je 611 onkoloških pacijenata. Prema BHRT-u, BiH je za pet godina napustilo oko 1.200 ljekara. Pomozi.ba u stlanoj je akciji, bez obzira na položaj Merkura.

Digitalizacija: zakon iz 2006.

Na UN-ovoj listi razvijenosti elektronske uprave BiH je sa 94. mjesta 2020. pala na 107. mjesto 2024. godine. Državni zakon o elektronskom potpisu donesen je još 2006., a građanima je besplatan kvalifikovani elektronski potpis preko IDDEEA-e dostupan tek od 2024. Novi servisi se uvode, ali Evropska komisija je u izvještaju za 2025. ocijenila da u digitalnoj transformaciji nije bilo napretka.

Borba protiv korupcije: osam bodova nazad

Na Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2025. BiH ima 34 od mogućih 100 bodova i dijeli 109. mjesto među 182 države. U odnosu na 2013. izgubila je osam bodova, a Transparency International BiH svrstava je među četiri najlošije pozicionirane države u Evropi. Evropska komisija navodi da napretka nije bilo i da je sve više znakova zarobljene države.

Zrak: retrogradan svake zime

Sarajevo je krajem januara 2026. dva dana zaredom bilo grad s najzagađenijim zrakom na svijetu prema mjerenjima IQAira. Mjesec ranije djeci je preporučeno da ostanu u kućama. Evropska agencija za okoliš procjenjuje da se u BiH 4.783 preuranjene smrti u 2023. mogu pripisati izloženosti sitnim česticama PM2,5. Za to nisu krive planete nego ložišta, saobraćaj i termoelektrane.

Vozovi: polazak 2016.

Direktnog voza Sarajevo – Zagreb nema od decembra 2016. Talgo vagoni kupljeni za oko 67 miliona eura stigli su 2010. i godinama nisu prevezli nijednog putnika. Željeznice FBiH su 2025., prema preliminarnim podacima, imale gubitak iz redovnog poslovanja od 36 miliona KM.

Politička odgovornost: ostavke bez odlaska

Teško se i sjetiti da je neki bh. političar podnio ostavku koja je značila preuzimanje odgovornosti za različite afere, greške i stanja u državi. Planete su im po pitanju zadržavanja funkcija stabilne.

Evropski put: 13. znak

Evropsko vijeće je u martu 2024. odlučilo otvoriti pristupne pregovore s BiH. Više od dvije i po godine kasnije prva međuvladina konferencija nije održana. Nema glavnog pregovarača, zakona o sudovima BiH ni zakona o VSTV-u. Do 31. decembra treba ispuniti prvih 50 reformskih koraka iz Plana rasta, inače BiH, upozorava Evropska komisija, trajno gubi 373,9 miliona eura. Komisija sutra, 4. novembra, objavljuje novi izvještaj o napretku. U EU ćemo kako sada stvari stoje taman kada završimo autoput.

A kada ćemo mi?

Ministričin savjet da se pregovori odgode stigao je u nezgodno vrijeme. Centralna izborna komisija je danas potvrdila rezultate Općih izbora, čime počinju teći rokovi za formiranje vlasti. Stranke, uključujući ministričin SDP, upravo pregovaraju o koalicijama. Kad bi poslušale savjet, ozbiljni razgovori o novoj vlasti počeli bi tek 14. novembra.

Merkur će 13. novembra „krenuti naprijed“. To se moglo izračunati prije stotinu godina i može se izračunati za stotinu godina unaprijed, jer se planete drže svojih putanja.

Za autoput, škole, vozove, zrak i evropski put takav kalendar ne postoji. Njihov izlazak iz retrograde ne zavisi od položaja planeta, nego od položaja ljudi koji odlučuju. A njih biramo mi, svake četiri godine, u oktobru. Planete tada očito nisu na našoj strani.